субота, 9. мај 2009.

Dobrodošli!!!

Postoje mnogo stariji gradovi od Herceg Novog.
Postoje ljepša i bogatija mjesta.
Postoje gradovi koji su mnogo poželjniji
i za kojima mnogo češće žudimo,
kao za nečim nedostižnim, nečim tajanstvenim i nedokučivim...
Ali, ne postoji grad kojem je lakše pripadati od HERCEG NOVOG !

субота, 2. мај 2009.

KULTURNI DOGADJAJI

Ђорђе Правиловић, "Паластура", 1982. г.

Град фестивала

Херцег-Нови је град који „живи" током читаве године, управо захваљујући бројним културним и спортским активностима које се овдје традиционално одвијају.

„ПРАЗНИК МИМОЗЕ" - свакако најзначајнија туристичко-пропагандна манифестација на просторима бивше и ове државе. Организује се од 1969. године. Овај фестивал уобичајено почиње почетком фебруара, а траје до почетка марта мјесеца.

"Празник мимозе" је манифестација у славу цвијета мимозе која у овој општини издашно успијева у вријеме када је остатак Европе покривен снијегом. Утемељена је и опстаје на основама традиције карневалске свјечаности, некада типичних за ове крајеве. Специфичан зачин дају младе Новљанке зване мажоретке и плех музика популарно звана „Градска музика" уз чију музику наступају. У оквиру Фестивала одвија се велики број туристичких, забавних, културних, спортских и других разних програма. Током минулих година, караван „Празника мимозе" је обишао око 60 градова у земљи и иностранству.

 „ХЕРЦЕГНОВСКИ ЗИМСКИ САЛОН" - Врло престижна ликовна манифестација, која траје већ 38 година, дуже и од „Празника мимозе". Последњих 36 година увијек се одржава у склопу програма „Празника".

 „ХАПС" -ХЕРЦЕГНОВСКЕ АПРИЛСКЕ ПОЗОРИШНЕ СВЕЧАНОСТИ - По почетном концепту у овој манифестацији учествовала су аматерска позоришта из цијеле земље, међутим након 2002. године преовлађују професионална позоришта. Одржава се у другој половини априла.

„СУНЧАНЕ СКАЛЕ" - забавно-музички фестивал, који, поред домаћих,кроз три фестивалске вечери („Принчеве награде", „Вече нових звијезда" и „Пјесма љета") окупља и иностране пјеваче. Одржава се у мјесецу јулу и траје 3 дана.

 „МАЛЕ СКАЛЕ" - Фестивал дјечје забавне музике, одржава се у Бијелој почев од 2004. године. Организатор фестивала је НВО „АДУТ".

 „ДАНИ МУЗИКЕ" - Послије вишегодишње паузе 2004. године обновљен је овај фестивал класичне музике, овог пута као 21. међународни. Некада је окупљао углавном младе таленте, а данас на њему учествују врло цијењени аутори и извођачи класичне музике из цијелог свијета. Одржава се у мјесецу јулу. Али „ДАНИ МУЗИКЕ" имају и свој други дио у периоду новембар - јануар, па је због тог периода и назван „ЗИМСКИ ДАНИ МУЗИКЕ".

  •  „ТРГ ОД КЊИГЕ" - Међународни сајам књига који се управо под тим именом почео одржавати у парку испред Института „Др Симо Милошевић", затим се кратко вријеме одржавао под именом „ ОТВОРЕНА КЊИГА" док се последње три године под именом „ТРГ ОД КЊИГЕ" одржава у Старом граду на Тргу Херцега Стефана. Одржава се крајем јула мјесеца.

 „ХЕРЦЕГНОВСКИ ФИЛМСКИ ФЕСТИВАЛ" У Херцег-Новом, граду који је први биоскоп имао 1919. године, у коме је „ЛОВЋЕН ФИЛМ", од 1951 до 1955 године, имао свој најбољи период, граду који је дао познате филмске ствараоце, пионире филма на овим просторима, Антона Лукателија, Стева Лепетића, Александра Секуловића, Сима Чоловића, до данас у Холивуду актуелног и познатог камермана Бојана Базелија, од 1987. године се одржава овај Фестивал домаће кинематографије, а утемељитељ му је, такође Новљанин познати филмски радник Милан Жмукић. Фестивал се одржава у првој декади августа, на јединственој сцени Љетње позорнице „Канли кула" и траје 5 - 7 дана, зависно од броја филмова.

 Једриличарски клуб "Југоле Гракалић" из Херцег Новог је организатор регата "Куп мимозе" која се одржава у фебруару мјесецу, "Куп Херцег Нови" која се одржава у августу мјесецу и "Куп ослобођења Херцег-Нови" која се одржава 28. октобра. Меморијални пливачки маратон "Марио-Дидо Марић" се одржава крајем јула мјесеца, а плива се на релацији Њивице - Шквер (Градска лука). Данас је посвећен професору Марију-Диду Марићу који је стари маратон оживио осамдесетих година прошлог вијека. Регата "Montenegro Scippers Cup" традиционална је једриличарска регата која се одржава у класи "крсташа" од 1986. године, у јулу мјесецу. У септембру се одржавају меморијална регата "Меморијал Стева Ковачевића" и меморијална регата "Зоран Радосављевић".

 Guitar Art summer fest представља професионалну и стручну манифестацију која сваког љета (средином августу) окупља класичне (и остале) гитаристе свих профила, од ђака основних и средњих школа, преко студената, до њихових професора и еминентних гостију, водећих свјетских гитариста. Размјена знања, праксе и искустава, као и упознавање са домаћим и свјетским токовима у савременој гитаристичкој педагогији и концертној пракси, као неопходна надградња едукативној основи, примарни је циљ овог пројекта. Истовремено, током седам радних дана и кроз разноврсне слободне активности, по први пут код нас остварује се понуда и концепт радног љетовања.

петак, 1. мај 2009.

POČECI TURIZMA



U periodu izmedju dva svjetska rata u Herceg Novom je radilo više hotela, medju kojima "Amerika", "Rudnik", "Jadran", "Balkan", "Savina", "Evropa", "Topola", "Erceg Novi", "Srpski hotel", "Beograd"... Godine 1926. svoja vrata gostima otvorio je i hotel "Plaža" vlasništvo porodice Trani na približno istom mjestu na kojem se nalazi i danas.
Godine 1906. Tomo M. Katurić je dobio dozvolu za držanje konačišta u Kamenarima, a 1929. godine je u Igalu otvoren hotel "Igalo", vlasništvo porodice Janković. U Zelenici, pored spomenutog hotela "Plaža", radio je i hotel "Boka", vlasništvo Obrena Dundjerovića, kojeg su Njemci digli u vazduh pri povlačenju 1944. godine, i hotel sa istim imenom vlasništvo Blagoja Mićunovića. Turističko društvo "Savina" - Herceg Novi, koje i danas postoji, osnovano je 1922. godine, a današnje Turističko društvo "Igalo" (tada se zvalo "Tamaris") 1927. godine.


Još davne 1929. godine hercegnovska opština je proglašena za "morsko kupalište i klimatsko lječilište" jer od davnina se znalo za ljekovita svojstva priobalnog morskog mulja zvanog "igaljsko blato" i mineralne vode "igaljske slatine". Vremenom, razvojem Igala, termin klimatsko lječilište se gubi kao termin za cijelu Opštinu. Već pomenuti hotel "Igalo", sa 16 soba i 40 ležaja, bio je podignut upravo na mjestu gdje se nalazi današnja zgrada Prve faze Instituta i već tada je imao, na primjer, hotelski automobil koji je dočekivao goste u pristaništu ili aerodromu "Gruda".

1930. godine je izvršeno ispitivanje igaljskog blata u laboratorijumu poznatog francuskog ljecilišta Viši ("Vichy"), koje je definitivno potvrdilo njegovu izuzetnu ljekovitost, ali tek nakon Drugog svjetskog rata, zahvaljujuci dr. Svetozaru Živojnoviću realizovani su davno donijeti planovi o osnivanju lječilišta u Igalu, koje je Odlukom vlade Crne Gore od 1.XI 1949. godine konačno i osnovano.

Da je turizam u hercegnovskoj Opštini, u tim godinama izmedju dva Svjetska rata, bio na visokom stepenu razvoja svjedoči i podatak iz 1935. godine po kome je te godine 8 hotela i jedno odmaralište radilo tokom cijele godine zbog posjedovanja grijanja u toku zime.
Boravišna taksa je uvedena još 1919. godine uz "strogu kontrolu na osnovu važećeg pravilnika za Zetsku banovinu"...
Prvi kongres održan u Herceg Novom, koji će nakon toga postati jedan od najznačajnijih centara kongresnog turizma šireg regiona, održan je u maju 1939. godine - bio je to 4. Jugoslovenski kongres borbe protiv tuberkuloze.
Intenzivan i organizovan razvoj turizma na ovom području vezuje se za šezdesete godine prošlog vijeka, kada su izgradjeni skoro svi danas postojeći hoteli, tada su to bili veliki i moderni hoteli.Jedino su hotel "PLAŽA", u današnjem izgledu, i II faza Instituta "Dr. Simo Milošević" - Mediteranski zdravstveni centar izgradjeni kasnije, 1980. odnosno 1988. godine.
Poslednjih godina došlo je do izgradnje većeg broja manjih privatnih hotela, vila i apartmana.
Danas je u našoj Opštini ukupno 19 kategorisanih hotela i 2 pansiona.

DUBINA MORA U BOKI KOTORSKOJ

Najveca dubina kotorskog zaliva iznosi 64 metra, sto je za 19 metara vise od do sada zabiljezene dubine ovog dijela Bokokotorskog zaliva na pomorskim kartama. Otkriveno je i osam vrulja na dnu mora, koje takodje nijesu do sada registrovane.

Ovi podaci predstavljaju dio rezultata istrazivanja, koje su u crnogorskim vodama izvrsili italijanski istrazivaci na brodu "Urania", a koji je tokom oktobra boravio i u Boki.

"Urania", inace, predstavlja najveci italijanski istrazivacki brod, koji je u crnogorskim teritorijalnim vodama boravio zarad okeanografskih, bioloskih, geoloskih i seizmickih istrazivanja.

Na brodu je, osim predstavnika vise Instituta iz Italije, boravio i dr Zoran Kljajic, naucnik savjetnik u kotorskom Institutu za biologiju mora.

U okviru multidisciplinarnog projekta Adriakom star, istrazivanja su se, bar kada je rijec o Boki, vrsila u neposrednoj blizini Jadranskog brodogradilista u Bijeloj, kod tivatskog Arsenala, a potom su obuhvatila i podrucje kotorskog zaliva.

- Tokom pomenutog projekta, uradjena su okeanografska i bioloska istrazivanja, busenje terena, kao i geoloski i seizmicki profili. Upotrijebljena je i sonda za mjerenje koncentracije hlorofila, koja zajedno sa satelitskim snimcima daje jasniju sliku produkcije planktona na ovom podrucju.

Najveca dubina kotorskog zaliva, koja je otkrivena tokom istrazivanja iznosi 64 metra, sto nije do sada zabiljezeno na pomorskim kartama, a nalazi se jugoistocno od Perasta.

Osim toga, otkriven je i sistem od osam vrulja na dnu mora, u kojima vlada potpuna anoksija, odnosno odsustvo kiseonika. Sve pomenuto, zajedno sa tjesnacem Verige, trebalo bi posebno zastititi kao ekolosku zonu, kazao je Kljajic.

On je naglasio da su istrazivanja veoma znacajna, buduci da su posljednja mjerenja obavljena prije 40 godina, te da je u medjuvremenu doslo do promjena na dnu mora, narocito nakon zemljotresa 1979. godine. Promjene su, kako je istakao Kljajic, evidentne i zahvaljujuci ekspanziji gradnje u samom zalivu.

On je objasnio da su istrazivanja na Crnogorskom primorju trajala do 24. oktobra, te da ce biti nastavljena i u naredne dvije godine.

Plan je da se do 2010. godine rezultati istrazivanja sumiraju i zvanicno objave.



FORTIFIKACIONI OBJEKTI



ŠPANJOLA
je tvrdjava čija je gradnja započela za vrijeme turske vladavine u 15. vijeku, ali je svoj današnji izgled dobila po Špancima, koji su je obnovili, kao i neke druge gradske tvrdjave, i nastavili sa njenom gradnjom za vrijeme svoje jednogodišnje vladavine gradom. Prvobitno ime joj je bilo tvrdjava "Gornji grad".
Sadašnji oblik je dobila u vrijeme druge Turske vladavine u 16. vijeku. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani grada, na brežuljku Bajer, na visini od oko 17 metara.


KANLI KULA
potiče iz turskog doba (16. vijek), bila je zatvor (otuda njeno ime na turskom jeziku i znaci "krvava kula"), a 1966. godine je rekonstruisana i adaptirana u jednu od najljepših ljetnih pozornica na Jadranu sa nešto preko 1000 mjesta, mada, po potrebi, može da primi i preko 1500 posjetilaca. Na južne zidine ove tvrdjave naslanjaju se tzv. "Magareća vrata", koja su otvorili Austrijanci u 19. vijeku.


SAT KULA
(Sahat kula - Tora) je podignuta 1667. godine po naredbi Sultana Mahmuda. Za vrijeme turske vlasti ovo su bila glavna gradska vrata. U prolazu kroz Sat kulu nalazi se skulptura majke Božije (nazvana "CRNA BOGORODICA", jer je radjena od nagorjelog drveta, i spomen obilježje osnivaču Tvrtku I Kotromaniću, koje je u vidu bareljefa izradio Afran Hozić, iz Sarajeva.
Stari gradski sat na ovoj kuli je tek 1995. godine zamijenjen novim - električnim, kojeg je poklonio Zemun, grad prijatelj Herceg Novog.


KULA Sv.JERONIMA
podignuta 1687. godine u čast Jeronima Kornera, osvajača grada, danas je u jedva prepoznatljivim ostacima. Ova tvrdjava je bila sastavni dio istočnih gradskih zidina, utvrdjenja TARNOVICE (Krača, Karadža). Od ove kule gradske zidine idu prema "PERAŠKIM VRATIMA", nazvanim tako u znak zahvalnosti Peraštanima, koji su 1687. godine pritekli u pomoć savezničkoj vojsci u borbi protiv Turaka, za oslobodjenje grada. Inače, danas, na ovoj kuli je sagradjena zgrada u kojoj su prostorije Gradske muzike.


FORTE MARE
(morska tvrđava) je građena u periodu izmedu 14.-17. vijeka, restaurirana 1833. godine, a od 1952. godine adaptirana je u ljetnji bioskop, kasnije i u diskoteku. Inače, tvrdjava je gradjena na čvrstim stijenama, nad samim Šetalištem, a u zidinama postoje vrata - prolaz od morske obale do vrha tvrdjave. Sa gornje strane tvrdjave nalaze se "MORSKA VRATA" (Porta di mare), sa sačuvanim elementima utvrdjenja iz bosanskog perioda.


CITADELA
je tvrđava koja se nalazila na samom moru i zidinama bila spojena sa donjim gradom. Kula sa zidom gradjena je za vrijeme mletačke vlasti. Tvrdjava je skoro potpuno srušena za vrijeme zemljotresa 1979. godine, i danas, više u moru nego na kopnu, postoje samo ostaci zidina.

SPOMEN BISTE



Bista ALEKSE ŠANTIĆA (1859.-1924.), pjesnika i književnika, koji je Boki i Herceg Novom posvetio neke od svojih najljepših stihova, nalazi se na TRGU HERCEG STEFANA, a rad je akademskog vajara Marjana KOCKOVIĆA iz Dubrovnika.


Bista MARKA CARA (1859.-1953.), književnika koji se rodio, živio i umro u Herceg Novom, nalazi se u ulici sa njegovim imenom (u Starom gradu) i rad je vajara Petra Palavićija.


Bista SIMA MATAVULJA (1852.-1908.), književnika koji je dio svog života proveo u ovom gradu, nalazi se, takodje, u ulici koja nosi njegovo ime (stepenište prema Ljetnjoj pozornici "KANLI KULA"), a rad je poznatog hercegnovskog slikara i vajara Voja STANIĆA.


Bista MARKA MILJANOVA (1833.-1901.), književnika, junaka i vojvode, koji je živio i umro u Herceg Novom, nalazi se u centru grada, u parku bivšeg hotela "Boka" i rad je akademskog vajara Nebojše MITRIĆA iz Beograda.


Bista BRANKA ĆOPIĆA (1924.-1984.), književnika koji je dosta puta, pretežno zimi, boravio u Herceg Novom, nalazi se na početku ulice Partizanski put, rad je vajara Nebojše MITRIĆA iz Beograda.


Bista NIKOLE ĐURKOVIĆA (1908.-1943.), narodnog heroja i prvoborca, nalazi se u parku (koji po bisti nosi njegovo ime), izmedju hercegnovske pošte i Dvorane "PARK" i rad je hercegnovskog vajara Luke TOMANOVIĆA.


Biste VUKA STEFANOVIĆA KARADŽIĆA (1786.-1872.), i VLADIKE NJEGOŠA, nalaze se u kompleksu Manastira Savina i rad su hercegnovskih vajara Srdjana KOVACEVIĆA i Đordja ANGELOVSKOG.


Bista PETRA II PETROVIĆA NJEGOŠA (1821.-1853.), Vladike i Gospodara Crne Gore, nalazi se ispred crkve Svetog Spasa na Toploj, gdje je mladi Rade i učio, a rad je vajara Rista ĐUROVIĆA.


Bista MIHAJLA LALIĆA (1914.-1992.), književnika koji je dosta godina živio u Herceg Novom, nalazi se u IGALU, u parku ispred Mjesne zajednice, rad je vajara Vladana AŠANINA iz Niša.


Bista DESANKE MAKSIMOVIĆ (1899.-1993.), književnice koja je skoro svaku zimu provodila u Igalu, nalazi se u istom parku i djelo je vajara Nikole KOSIĆA iz Herceg-Novog.
(Inače, park u kome se nalaze dvije posljednje biste nosi ime ILIJE ZEKOVIĆA, poznatog entuzijaste i turističkog radnika iz Igala, čijom zaslugom i dugogodišnjim radom je i uredjen pomenuti park i podignute obje biste).


Bista IVA ANDRIĆA (1892. - 1975.), književnika, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, nalazi se ispred kuće (Njegoševa 65) u kojoj je sa svojom suprugom povremeno živio. Djelo je akademskog vajara Nikole Jankovića.


Na dominantnom vidikovcu, na samom početku SAVINSKE DUBRAVE, nalazi se "BEZMETKOVIĆ" - spomenik palim borcima narodnooslobodilačkog rata od 1941.-1945. godine, sa spomen kosturnicom, djelo Luke Tomanovića, vajara iz Herceg Novog.


Spomenik rodoljubima (kod Manastira Savina), strijeljanim za vrijeme Prvog svjetskog rata u Boki Kotorskoj 1914.-1916. godine, piramidalnog je oblika i na njemu su urezani stihovi Petra Petrovića Njegoša:

"Luča će se vazda prizivati
na grobnicu vašu osveštenu"

LOKALNE ATRAKCIJE


STARI GRAD
je jedinstvena arhitektonska cjelina, u samom središtu današnjeg gradskog jezgra. Ako krenete sa glavnog gradskog trga - Trga Nikole Djurkovića, Stepeništem Kralja Tvrtka ispod Sahat kule, nakon, ne više od šezdesetak stepenika, pred Vama se otvara Trg Hercega Stefana (češće zvan Belavista), sa crkvom Sv. Mihaila Arhandjela i Spomen česmom, a ulazeći na sam trg proći ćete pored zgrade Gradskog arhiva.
Ukoliko produžite pravo pa skrenete desno, ući ćete u ulicu Marka Cara. Na njenom kraju je Trg Mića Pavlovića sa crkvom Sv. Jeronima, crkvom Sv. Leopolda i zgradom Muzičke škole - bivše gradske gimnazije.
Ako, pak, sa Trga Belvista krenete desnim stepeništem, tj. ulicom Marka Vojnovića, proći ćete, prvo, pored zgrade Radija Herceg Novi, pa zatim pored galerije "Josip Bepo Benković", i stići do Forte Mare, prelijepe tvrdjave koja kao da izvire iz mora.
Ukoliko se vratite natrag, na početak stepeništa i "skrenete" več poslije same Sat kule, lijevo stepeništem uzbrdo, stići ćete do Kanli Kule, danas poznatije kao Ljetnja pozornica - i sve to možete laganim hodom obići za manje od trideset minuta.


LAZARET
je atraktivna i impozantna gradjevina, koja je u vrijeme kada je izgradjena (18. vijek) predstavljala glavnu zdravstvenu i sanitetsku ustanovu za Boku Kotorsku. Nalazi se u Meljinama, a datira iz 1732. godine. Gradili su je Mlečani u klesanom kamenu, koji su kaludjeri pripremali za gradnju velike manastirske crkve na Savini. U dvorištu ove gradjevine nalazi se kapela Sv. Roka, gradjena 1730. godine, u vrijeme izgradnje samog Lazareta. Crkva je rekonstruisana 1892. godine. U središtu ovih gradjevina ogradjenih zidom sa dvoje vrata i tri atrijuma sa nekoliko manjih zgrada, nalazi se fontana. Ispred zgrade se nalaze dva pristaništa, jedno veće sa lukobranom i jedno manje.


PARK BIVŠEG HOTELA "BOKA"
nekada je bio pravi botanički vrt, lociran u samom Centru grada. Formiranje parka otpočelo je kada i gradnja hotela, 1908. godine, pravi oblik i sadržinu dobija za vrijeme Prvog svjetskog rata, posebno 30-tih godina prošlog vijeka.
U parku se nalazi preko 80 vrsta biljaka, koje su bokeljski pomorci donosili iz raznih krajeva svijeta. Do 1979. godine u parku se nalazio i ribnjak, koji je tada srušen zbog posljedica koje je imao hotel "Boka" od zemljotresa , ali je 2000. godine, zajedničkom akcijom Turisticko-informativnog centra i Opštine Herceg Novi, ribnjak, koji je bio skoro identičan prvobitnom projektu inženjera Momčila Tapavice, ponovo izgradjen na istom mjestu, po projektu Novljanina Bora Dabovića.


PLAVA ŠPILJA
je jedna od najatraktivnijih u nizu pećina koje se nalaze na poluostrvu Luštica, smještena izmedju uvale Zlatna luka i Rta Mokra gora. Udaljena je od Herceg Novog 5,7 nm. Ima dva otvora pod uglom od 45 stepeni, visina od nivoa mora do vrha tavanice je 9 m, a dubina 3 - 4 m. Svoj naziv je dobila po neobično plavoj boji koja nastaje tokom vedrih dana, refleksijom sunčevih zraka koji se odbijaju od njenu površinu. Posjeta ovoj pećini obavezan je dio programa izletničkih tura kroz Bokokotorski zaliv, a u nju se može ući običnom barkom ili manjim brodićima.








OSTRVO MAMULA
na pomorskim kartama je poznato pod nazivom Lastavica, dok je svoje opšteprihvaćeno ime Mamula dobilo po austrijskom generalu Lazaru Mamuli, koji ga je utvrdio sredinom 19. vijeka. Mamula je nenaseljeno ostrvo na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, udaljeno od Herceg Novog 3,4 nm. Kružnog je oblika, prečnika 200 m, obraslo niskom vegetacijom, sa plažom i pristaništem na sjevernoj strani. U vrijeme oba svjetska rata na ovom ostrvu je bio zatvor i kao znak sjećanja na taj period postavljena je spomen ploča. Za oživljavanje i turisticku valorizaciju ovog izuzetno atraktivnog ostrva napravljeno je nekoliko projekata, ali nijedan nije do sada realizovan.
Mamula je i dalje napušteno ostrvo, ali i omiljeno ljetno izletište.


PARK SAVINSKA DUBRAVA
Od bivšeg motela "Dubrava" (danas zgrada direkcije HTP "Boka" AD) prema istočnoj strani grada, prema Meljinama, vodi put u Savinsku dubravu. Cijelom Dubravom, kroz čemprese, borove, kestenove, grabove i hrastove, uz nekoliko prelijepih vidikovaca, krivudaju staze bogom dane za rekreaciju. Asfaltni put kod ulaza u Manastir Savina trasiran je tako da se jedan stoljetni hrast medunac našao usred asfalta - na sredini kolovoza i dan danas odolijeva automobilima.

"NEBESKO OGNJIŠTE"
je vrlo neobična stara porodična kuca, pretvorena u izložbeni prostor, vajarski atelje, prepuna eksponata autora Koste Kilibarde. Ovaj izvorni umjetnik, zajedno sa prirodom, njeno drvo preobražava u najrazličitije oblike i sadržaje dajući im pritom jedan novi život i trajanje. Ova svojevrsna "galerija" nalazi se na brdašcetu Lalovina, u Zelenici.
(Telefon za informacije: +382 88 678 345).


HOTEL "PLAŽA ZELENIKA"
je prvi hotel u Crnoj Gori, hotel koji je doživio svoj veliki jubilej, 100 godina postojanja. Naime 1902. godine dr. Antal Magyar, plemić porijeklom iz Budimpešte, sagradio je hotel na samoj obali mora, na plaži okruženoj borovima i zelenilom, pa je po tome i dobio svoje prvobitno ime "Pansion na zelenoj plaži". U ovom hotelu prvi gosti su bili stranci, pa je to ujedno bio i zacetak inostranog turizma.
Zahvaljujući potomcima osnivača hotela, prije svega unuku osnivača Ćabi Madjaru, istorijatu i znacaju ovog hotela posvećeno je mnogo novinarskih reportaža, tv emisija, publikacija, a najznačajnija je, svakako, knjiga Hotel "Plaža Zelenika" Ćabe Madjara, kao i knjiga "Zelenika.....kolijevka turizma" njegovog brata dr. Zoltana Magyara. Od 1948. godine, kada je hotel nacionalizovan, promjenio je nekoliko vlasnika. Ono što predstavlja svojevrstan kuriozitet je da je to jedini sačuvan hotelski objekat iz tog, a takodje i iz kasnijeg perioda izmedju dva svjetska rata.


GRADSKA STEPENIŠTA - ULICE
Herceg Novi je primorski grad, jedan od onih u kojima su ulice, vrlo često, ustvari stepeništa i naš grad je grad skalina, kao i mnogi drugi na Jadranskoj obali.
Kod Novog je još specifično i to da su neke od tih "ulica" dosta dugačka stepeništa pa su, samim tim, vrlo naporna turistima i gostima grada.
Ulice koje su, u isto vrijeme i stepeništa, nose slijedeca imena: DANICE TOMAŠEVIĆ, RISANSKA, JOVA DABOVIĆA, 28. OKTOBRA, DAŠA PAVIČIĆA, LUKE MATKOVIĆA, MARKA CARA, SIMA MATAVULJA, MARKA VOJNOVIĆA.


MOJDEŠKI MLINOVI
Selo Mojdež je nekada bilo poznato po seoskim mlinovima. Do Drugog svjetskog rata, u slivu potoka sa izvora Lovac, radila su 22 mlina, a kasnije, negdje do šezdesetih godina prošlog vijeka preostalo ih je samo 5 aktivnih. Danas postoji samo jedan ispravan mlin, koji nije u funkciji - "mlin Vujovića", a nedavno je obnovljen i mlin Filipa Šabovića. Na terenu se još mogu naći ruševni mlinovi sa ostacima konstrukcije starih mlinova.


GRADSKA LUKA - MULO
Lukobran gradskog mula se započeo graditi u periodu izmedju 1865.-1877. godine, a završni radovi na izgradnji lukobrana sa svjetionikom obavljeni su u periodu 1950.-1960. godine. Posljednjih dvadesetak godina bilo je zapušteno i u vrlo lošem stanju. 2005. godine je obnovljeno i sigurno predstavlja atrakciju za mnogobrojne turiste, posebno u večernjim satima.

KULTURA I UMJETNOST

GRADSKA MUZIKA - HERCEG NOVI
Gradska muzika Herceg Novi osnovana je 1886. godine. Odlikovana je ukazom Josipa Broza Tita, 1971. godine, ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima i dobitnik je dvije Oktobarske nagrade Herceg Novi 1968. i 1986. godine.

Njene prostorije krasi mnoštvo pehara, plaketa, diploma i zahvalnica, dobijenih na raznim takmicenjima i manifestacijama, od kojih izdvajamo: Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, Vinkovacke jeseni, nagradu tjednika Arena za najbolji nastup, polazak štafete iz Mostara, tri nagrade kulturno prosvjetnog saveza Crne Gore, zahvalnice turistickih društava Sanski most, Dubrovnik, Sarajevo, turistickog saveza Boke Kotorske, povelja turistickog saveza Crne Gore, povelja turistickog saveza Jugoslavije, zahvalnice o saradnji sa muzikama Kotor, Tivat, Djenovic, Budva, Cavtat, Stolac, Bjeljina, Goražde...

Gradska muzika jedan je od nosilaca Praznika Mimoze, vezana je za osnivanje prvih mažoretki jugoistocne Evrope u okviru Gradske muzike. Od februara 1972. godine orkestar i mažoretke imaju jednoobrazne uniforme.

Za svojih preko 120 godina rada proputovali su bivšu Jugoslaviju i mnoge zemlje Evrope, gdje su primljeni kao dragi gosti, donoseci svojim domacinima mirise i melodije naše Boke i Herceg Novog.

Adresa: Luke Matkovića 12
Tel: + 382 69 900 880


HERCEGNOVSKE MAŽORETKE
su prve mažoretke na prostorima bivše Jugoslavije, a do njihovog formiranja došlo je zaslugom Turističkog saveza Boke Kotorske, hercegnovskih turističkih radnika i, nadasve, zaslugom velikog entuzijaste i turističkog radnika Petra Vučetica i cijele njegove porodice.





HERCEGNOVSKI TROMBONJERI
Sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka, u prvim godinama "Praznika mimoze", dio programa su bili i "Dubrovački trombonjeri", uz pomoć kojih je početkom osamdesetih godina u Remontnom zavodu "Sava Kovačević" u Tivtu napravljeno 12 pušaka, popularno zvanih "trombona" i tako je "Praznik mimoze" dobio svoje, hercegnovske trombonjere, a to su momci koji idu ispred svih u paradi "Praznika", pucajući iz trombona, pušaka bez cijevi koje, koristeći bijeli barutni prah i metak od vazdušne puške kao inicijalnu kapislu, izazivaju samo jaku buku sa dimom i najavljuju dolazak defilea, karavana "Praznika", proljeća.....





MJESNA MUZIKA ĐENOVIĆ
Osnovana je još davne 1929. godine, u sastavu Jadranske straže, a 1934. godine priključila se Sokolu, da bi 1936. godine postala samostalna.

Tel: +382 88 676 398, +382 88 676 400


KUD "ILIJA KIŠIĆ", Zelenika
Obnovljeno 1968. godine ovo društvo nastavlja tradiciju Kulturno - umjetničkog društva "POLET", osnovanog još davne 1936. godine.

Tel: +382 88 678 202


KUD "SLOGA", Djenović
Društvo je osnovano 1937. godine. Obišlo je 20 evropskih zemalja, a najveći uspjeh je postiglo 1985. godine u Španiji, u gradu Kantonigrosu, na Festivalu amaterskog folklora osvajanjem prvog mjesta u konkurenciji 46 folklornih ansambala iz 36 zemalja čitavog svijeta.

Adresa: Obala Crvenih mornara
Mob: +382 69 042 353


KUD "IGALO", Igalo
Najmladje kulturno-umjetničko društvo u našoj Opštini, osnovano je 1986. godine. Tri puta učesnici medjunarodnog festivala folklora u Župskom Aleksandrovcu i nosioci priznanja sa Prve smotre folklora u Bijeloj 2002. godine.

Adresa: Norveška 27
Tel: +382 88 331 833


KLAPA "STARI KAPETAN"
Osnovana je 1970. godine i od tada je snimila tri LP ploce, četiri audio kasete i jedan kompakt disk, uz bezbrojna učešća u mnogim manifestacijama i programima lokalnog i šireg karaktera i nastupima na svim televizijama bivše i ove države.

Adresa: Kamenari bb
Mob: +382 69 047 837


ANSAMBL "BOKELJI", Herceg Novi
Osnovan je 1966. godine. U 35 godina svog trajanja ovaj je ansambl snimio 3 LP ploče sa ukupno 30 izvornih pjesama iz Boke i Crne Gore, 2 audio kasete, 2 singl ploče, 1 CD sa presjekom svoje karijere - ukupno 21 pjesma, 2 audio kasete sa 20 pjesama, 1 video kasetu izdatu u Njemačkoj, 1 CD za slovenačku izdavačku kuću "HELIDON" sa 7 pjesama, bezbroj TV emisija za sve jugoslovenske TV studije i radio stanice, putovao i nastupao u više evropskih država, od samog početka je učestvovao u ansamblu programa "Praznika mimoze", a 2002. godine je na svojevrstan nacin, izdavanjem monografije "BOKEŠKE SAGE O ANSAMBLU BOKELJI", koju su napisali braca Lazar i Dušan Seferović, inače članovi ansambla od osnivanja, prestao da postoji. Istog dana kada je ovaj ansambl prestao da postoji njegovu tradiciju su nastavili MLADI BOKELJI, koji su poslije kraćeg vremena nastavili i danas nastupaju pod imenom "BOKELJI".


UMJETNIČKI CENTAR "AS", Herceg Novi
Umjetnički centar "AS" osnovan je 1992. godine u Herceg Novom. Klasični balet, savremeni pokret, sportski i standardni ples i nacionalne igre i pjesme, programska su djelatnost kojom sa velikim uspjehom oplemenjuju mlade generacije u proteklom periodu. Za svoj stvaralački rad ovaj centar je dobio mnoga priznanja i nagrade, od kojih im je najdraža Oktobarska nagrada grada umjetnosti Herceg Novog u 2000. godini. Prepoznatljivost Umjetničkog centra "AS" ogleda se u stručnom obrazovnom radu, kvalitetu izvodjenja programa, velikom broju članova i nepodijeljeno zadovoljnom i nadasve vjernom publikom na svim njihovim koncertima.

Adresa: Marka Cara 8
Tel: +382 88 322 495
Mob: +382 69 042 124


STUDIO MANEKENA "MODEFEST MIMOZE", Herceg Novi
Studio osnovan 1993. godine, a već 1994. godine je dobitnik ZLATNE PLAKETE u akciji Turističkog saveza Crne Gore "Biramo najbolje u turizmu Crne Gore". Nekoliko godina, u sklopu programa "Praznika mimoze", ovaj je Studio bio uspješan organizator više Jugoslovenskih smotri modnih kuća i modnih kreatora. Inače, Studio se bavi organizovanjem kurseva za manekene, predavanja o modi i, naravno, organizovanjem modnih revija.

Adresa: Jova Dabovića 12
Mob: +382 69 243 555


HERCEGNOVSKO POZORIŠTE, Herceg Novi
Pozorišna tradicija u Herceg Novom je veoma stara, mada nestalna sa čestim i dugim prekidima. Još davne 1903. godine u San Francisku se davala predstava "Bokeljski san o Americi", a autori su bili Novljani Lazar S. Đurić i Veljko Radojević, a prvo pozorište u gradu je osnovano 1920. godine, kao odsjek Sokolskog društva. Prvo amatersko pozorište, koje brzo prerasta u gradsko, osnovano je 1948. godine, koje je aktivno do 1962. godine, pa se poslije pauze ponovo osniva 1973. godine. Poslije nove pauze današnje se pozorište osniva 1983. godine.
Na Festivalu dramskih amatera Jugoslavije ovo Pozorište osvaja treće mjesto 1995. godine, drugo mjesto 1996. godine i prvo mjesto 1997. godine, a na Festivalu festivala amaterskih pozorišta bivših republika Jugoslavije 2002. godine u Trebinju osvaja prvo mjesto.
Nosilac je Oktobarske nagrade grada.

Adresa: Njegoševa bb
Tel:+382 88 321 747


"EXODUS" - Zabavno muzički ansambl
Osnovan 1967. godine, pobjednik Crnogorske gitarijade 1969. godine, učesnik Jugoslovenske putujuće Gitarijade, više učešca u TV emisijama od kojih su dvije polusatne bile samostalne, snimljene dvije LP ploce, stalni učesnici "Praznika mimoze".

ARHIV HERCEG NOVOG
Djeluje od 1956. godine, od momenta povratka arhivske gradje, koju su Italijani, tokom II Svjetskog rata, odnijeli u Zadar. Zgrada tadašnjeg Arhiva je sagradjena 1885. godine i teško je stradala u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine, ali je vrlo brzo renovinara i dogradjena. Arhiv raspolaže sa 700 m2 korisnog prostora i modernom opremom. U okviru arhiva nalaze se biblioteka i čitaonica, koja je otvorena za korisnike svakog radnog dana. Arhivska gradja datira od 1685. godine (od kada je najstariji dokument u ovom Arhivu) do današnjih dana. Bibliotečki fond ovog Arhiva je oko 30.000 primjeraka knjiga i oko 1.000 naslova periodike.

Adresa: Trg Herceg Stefana 1
Tel: +382 88 322 655


ZAVIČAJNI MUZEJ
Zavičajni muzej je osnovan 1949. godine, a otvoren 1953. godine. Sama zgrada u kojoj se nalazi Muzej sagradjena je prije više od 150 godina, a zadužbina je jednog od gradonačelnika Herceg Novog - Mirka Komnenovića (1870. - 1941.) i njegove supruge Olge.

Adresa: Mirka Komnenovića 9
Tel: +382 88 322 485
e-mail: muzej@cg.yu
web: www.rastko.org.yu/rastko-bo/muzej/


GRADSKA BIBLIOTEKA I ČITAONICA
Biblioteka raspolaže fondom od preko 30.000 knjiga. Ističu se legati DUŠANA PETKOVIĆA (5.000 knjiga) i VELJKA RADOJEVIĆA (1.500 knjiga), kao i pokloni uglednih darodavaca Doklestića, Daljeva, Lučića, Subotića... Oformljena je i zavičajna zbirka.

Adresa: Trg Hercega Stefana 6
Tel: +382 88 321 900
+382 88 324 328
e-mail: biblhn@cg.yu
web: www.bibliotekaherceg-novi.org.yu










GEOGRAFSKI POLOŽAJ


Na izuzetno značajnom i atraktivnom geografskom prostoru izmedju najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta, Boku Kotorsku, smjestio se Herceg Novi.








On predstavlja administrativni, kulturni i privredni centar Opštine, koja se prostire od graničnog prelaza DEBELI BRIJEG do najužeg dijela Boke Kotorske (tjesnaca VERIGE - 300 m. širine), sa vrlo bogatim i živopisnim seoskim zaledjem, na ukupnoj površini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 20.000 stanovnika.
Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske širine i 18"33' istočne geografske duzine.

Reljefne karakteristike:

  • planina ORJEN (1.895 m, poznat po svojim endemskim vrstama, rekreativnim stazama i skijanju u kasnim proljećnim, ponekad i ranim ljetnjim mjesecima)
  • brda: DOBROŠTICA (1.570 m) i RADOŠTAK (1.441 m)
  • poluostrvo LUŠTICA, sa najvišim vrhom OBOSNIK (586 m)
Sam ulaz u Bokokotorski zaliv se nalazi izmedu rtova OŠTRO i MIRIŠTE i širine je cca. 2.900 metara.
Maksimalna dubina vode u Zalivu je 61 metar, a prosjecna dubina je 27,8 metara.
Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanično uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaliva svijeta.

SPORTSKI KLUBOVI

  • PLIVAČKI - VATERPOLO KLUB "JADRAN"
    Partizanski put 1, Herceg Novi
    Tel: +382 88 322 406
    web: www.jadran.cg.yu

    Klub je osnovan 1926. godine i najstariji je vaterpolo klub u zemlji. Dva puta je bio prvak bivše Jugoslavije, 1958. i 1959. godine, i to oba puta, što je velika rijetkost, bez ijednog poraza. Dao je mnoge velike vaterpoliste - reprezentativce kao što su Đuro RADAN, Milan MUŠKATIROVIĆ, Dejan DABOVIĆ, Zoran MUSTUR, Stanko ZLOKOVIĆ i najvećeg od najvećih - BOŽIDARA STANIŠIĆA - CIKOTU, koji je legenda, ne samo našeg, već i svjetskog vaterpola.
    "Jadran" je iznjedrio i dosta velikih plivača, ko još ne pamti cetiri "gracije sa Škvera" - Andrić, Čamdžić, Bajković i Golubin višestruke državne prvakinje, a u "Jadranu" je ponikao i jedan od najvećih plivačkih trenera na prostorima Balkana - Ivan ZUBER.
    U posljednjih nekoliko godina u "Jadranu" su rodjene nove "legende": Vlado GOJKOVIĆ, Predrag JOKIĆ i Boris ZLOKOVIĆ, koji su, uz Denisa ŠEFIKA i Vanju UDOVIČIĆA najzaslužniji što je "Jadran" u posljednje tri godine osvojio tri titule državnog prvaka i dva kupa.
    Sada "Jadran" ima ukupno pet titula državnog prvaka i dvije u Kupu.






  • KOŠARKAŠKI KLUB "PRIMORJE"
    Trg Mića Pavlovića 2, Herceg Novi
    Tel: +382 88 324 803

    Klub je osnovan u junu 1945. godine i jedan je od prvih košarkaških kolektiva, ne samo u Crnoj Gori, već i u Jugoslaviji. Oduvijek je dobro poznata kolijevka talenata u kojoj su se, uz višegodišnji rad legende hercegnovske košarke Rada Ogurlića i njegovih brojnih saradnika, osim više odličnih košarkaša i reprezentativaca kao što su Marinko Kovačević, braća Subotić i Vasiljević, Perović, Sučević, košarkom pocela baviti i dva NBA košarkaša Aleksandar RADOJEVIĆ, koji je igrao u TORONTO REPTORSIMA i DENVER NADŽETSIMA, pa u Evropi u TELEKOMU (Bon - Njemačka), a posljednju sezonu je ponovo igrao u NBA u UTAH JAZZ, i PREDRAG SAVOVIĆ koji je igrao u NBA ligašu DENVER NADŽETSIMA. Danas je klub član Prve Republicke košarkaške lige Crne Gore.


  • BRODARSKO DRUŠTVO "JUGOLE GRAKALIĆ"
    Škver, Herceg Novi
    Tel: +382 88 322 205

    Klub je osnovan kao Brodarsko društvo, još 1947. godine, sa sekcijama modelara, jedriličara i ribara. 1965. godine je transformisan u tri kluba, pod istim imenom: sportskih ribolovaca, podvodnih aktivnosti i jedriličarski. Klub je dao mnogobrojne prvake države u svim klasama i svim starosnim kategorijama, medju kojima je bio istaknut i u klasi "optimist" Antonije PUŠIĆ, danas mnogo poznatiji kao muzičar RAMBO AMADEUS. Mario DUMANIĆ je bio drugi na svjetskom prvenstvu u Italiji u udičarenju, a Ante ARAPOVIĆ je bio dugogodišnji reprezentativac u istoj disciplini. Članovi svih, kasnije osnovanih klubova u Crnoj Gori su obučeni u ovom klubu.
    U sklopu ovog kluba i danas su, pod istim imenom, aktivni JEDRILIČARSKI KLUB, KLUB ZA PODVODNE AKTIVNOSTI i RIBARSKI KLUB.
  • POZNATE LIČNOSTI

    PAPA SIKSTO V
    - Kazu da je Sikstov otac, pravoslavac iz sela Bjelske Kruševice, sat hoda od Bijele na sjeveru, iz porodice Šišić, mada ima i onih izvora koji kažu da je bio od Svilanovića, kao dijete služio u katoličkom manastiru u Kotoru. Tu je primio i katoličku vjeru, a u Italiju ga je odveo neki fratar, inače Italijan. Nastanio se u jakinškom okruženju (Ancona), gdje se i oženio i gdje mu se rodio sin koji je, kasnije, postao Papa Siksto Pereti.
    Zašto Siksto - zato što je bio od Šišića.
    Zašto Pereti - spomen na rodno mjesto njegovog oca, Kruševice (na italijanskom: kruška = pera), a i u njegovom grbu je lav, koji u ruci drži grančicu sa tri kruške.
    Da ovo nije samo legenda, čita se u ljetopisu Andrije Zmajevića, nadbiskupa barskog i primasa Srbije ("Država slavna i sveta crkvenog ljetopisa") : "... Sisto Peti Papa porodi se od ubožijeh roditelja Slavjana, oca i Kruševice, sela u Boki od Kotora ..."


    TVRTKO I KOTROMANIĆ (1353.-1391.)
    - Bosanski ban, a od 1377. godine, kada se krunisao, i kralj. Vladar je postao kao direktni potomak Nemanjića, a prijesto je naslijedio od svog strica Stjepana II.
    Godine 1382. zapocinje izgradnju prvih utvrdjenja na mjestu gdje se danas nalazi Herceg Novi.


    SANDALJ HRANIĆ (1392.-1435.)
    - Poslije smrti kralja Tvrtka, Novi je ostao u posjedu vojvode Sandalja Hranića. Za vrijeme njegove vladavine Novi je ponovo počeo trgovati solju.








    STJEPAN VUKČIĆ KOSAČA (1435.-1466.)
    - Kada je Sandalj Hranic umro, Novi je pripao njegovom sinovcu, humskom knezu, a kasnije i hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači. On je očuvao i proširio teritorije bosanske države, a Novi, kao grad, je još dogradio.


    ISAIJA KOEN (1517.-1599.)
    - Portugalski doktor, poznatiji kao pjesnik Flavio Eborenze Didako Piro. Bio je jevrejskog porijekla i u Novome je napisao knjigu o svom progonstvu. Sahranjen je na lokalnom groblju španskih jevreja, koje se nalazilo negdje u blizini grada i koje je potonulo u more prilikom velikog zemljotresa 1667. godine.


    EVLIJA IBN DERVIŠ MEHMED ZILI
    - Poznatiji je kao Evlija Čelebija, a boravio je u Herceg Novom 1664. godine i svoje zabilješke o tom boravku objavio u djelu "Hronika putovanja", u cijem je V poglavlju podrobno opisao tadašnji grad Herceg Novi.


    JEROLIM KORNER
    - Generalni providur Dalmacije i Albanije, bio je jedan od posljednjih velikih venecijanskih vojskovodja. Iz njegove porodice potiče i kraljica Kipra Katarina Koronaro. Po naredjenju mletačkog senata doplovio je 5.IX 1687. godine do Herceg Novog sa namjerom da ga zauzme i da ga oslobodi od turske vlasti. Deset dana po zauzimanju grada izdao je dekret o osnivanju zemljišnog katastra. Tako je u prvom katastru upisano približno 1080 porodica. Original tog katastra nalazi se u Državnom Arhivu Crne Gore - Arhivsko odjeljenje Herceg Novi.


    SAVATIJE LJUBIBRATIĆ
    - Humski je vladika čije se vladičanstvo smjestilo u Herceg Novi po rušenju manastira Tvrdoš kod Trebinja. Mletačka vlast mu je priznala vladičanstvo i posebnim dukalom od 29. juna 1695. godine dodijelila mu zemlju na Toploj. Svoju crkvenu vlast nad pravoslavcima u ovom dijelu Boke i u Dalmaciji Savatije je vršio sve do svoje smrti 1716. godine.


    MARKO VOJNOVIĆ (1752.-1812.)
    - Osnivač je velike ruske Crnomorske flote. Marko je 14. marta 1801. godine unaprijedjen u čin admirala Ruske flote. Iz kuće Vojnovića, inače, svi su imali grofovske titule i titule vojne akademije. Marko je na obali Persije osnovao prvu rusku stanicu. Bio je zapovjednik flote u jednoj od najčuvenijih bitaka protiv Turaka 1788. godine kod ostrva Fidinisi.


    SV. LEOPOLD MANDIĆ (1866.-1942.)
    - Rodjen je 12. maja 1866. godine od oca Petra Antuna Mandića i majke Dragice Karle, djevojački Carević. Na krštenju je dobio ime Bogdan i u znaku tog imena odvijao se čitav njegov ovozemaljski život. Sa šesnaest godina napustio je porodicu i, kako kažu, život mu je protekao, uglavnom, bez velikih dogadjaja. Nije za sobom ostavio ni teoloških ni književnih djela. Njegova je veličina bila u darivanju samog sebe, u sopstvenom žrtvovanju kroz 52 godine svešteničkog života. Svecem je proglašen 1983. godine.


    NIKOLAJ VELIMIROVIĆ (1880.-1956.)
    - Po završenoj bogosloviji bio je učitelj u Gračiću, Leskovcima kod Valjeva i u Herceg Novom. Stanovao je u Meljinama, a dane je provodio u Manastiru Savina. Privatni štampar i knjižar Novljanin Jovo Sekulović mu je objavio prvu knjigu "Zapis o Boki". Nakon boravka u Herceg Novom odlazi u Njemačku na studije, gdje je doktorirao teologiju. Filozofiju je doktorirao u Oksfordu. Umro je 18.03.1956. godine u ruskom manastiru Sv. Tihon u South Canaan - Pensilvanija.


    PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ (1813.-1851.)
    - U vrijeme kada je Njegoš došao u Herceg Novi imao je nepunih dvanaest godina. Stanovao je u celiji na Toploj gdje je pohadjao školu kod Josipa Tropovića. Crnom Gorom je vladao od 1830. do 1851. godine.


    SIMO MATAVULJ (1852. - 1908.)
    - Pripovjedač i romasijer, koji je na poziv dr Lazara Tomanovića došao u Herceg Novi u jesen 1874. godine i počeo da radi kao nastavnik u Srpskoj pomorskoj zakladnoj školi u Srbini. Poznat je po pripovjedačkim djelima iz Crne Gore i Primorja.


    MARKO CAR (1859. - 1953.)
    - Rodjen u Herceg Novom, poliglota i esejista estetičkog karaktera. Pisao je pjesme, kritike, eseje, putopise, pripovjetke, prikaze. Bio je saradnik mnogih listova i časopisa svoga vremena. Umro u Beogradu, sahranjen na groblju kod Manastira Savina.


    IVO ANDRIĆ (1892. - 1975.)
    - Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine, zbog čega se može reći da je i Herceg Novi, na neki način, upisan u listu gradova koji se mogu pohvaliti nobelovcima. Andrić je živio u Njegoševoj ulici br.65, na Toploj, koja se i danas naziva Dom ili Kuća Iva Andrića i ima njegovu spomen sobu, a inače je poznata i kao Klub kjiževnika i u njoj je nekoliko godina bila aktivna i Književna zajednica.


    ZULFIKAR-ZUKO DŽUMHUR (1921. - 1989.)
    - Poznati slikar, karikaturista, pisac i, iznad svega, putopisac. Iako je proputovao "cijeli svijet", dobar dio svog života proveo je u Herceg Novom, gdje je i umro. Bio je zaljubljen u naš grad, govorio je: "Ima gradova koji imaju svoju dušu. To su gradovi koji imaju svoju prošlost. Herceg Novi ima svoju dušu, znači ima svoju prošlost". Posebno je bio zaljubljen u "Praznik Mimoze" i puno je uradio za turizam Herceg Novog. A više godina za redom karavan "Praznika" je obavezno svraćao u Zukov rodni Konjic na paradu, ali i na "Zukov pasulj". Autor je više zbirki zapisa, putopisa, popularnih TV "Hodoljublja", dobitnika je Zlatne Pulske srene za scenario filma "Miris dunja". Jedan je od rijetkih kojima je naš Nobelovac Ivo Andrić apisao predgovor i to za "Nekrolog jednoj čaršiji".
    U kafani Hercegovina, koja još postoji, Novljani još uvijek pamte "Zukovu stolicu".


    MIHAILO LALIĆ (1914. - 1992.)
    - Živio je i radio u Herceg Novom i u Beogradu. Dobitnik je NIN-ove nagrade za roman "Ratna sreća" i prvi dobitnik "Njegoševe nagrade" za roman "Lelejska gora". Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti i Cnogorske akademije nauka i umjetnosti.

    LEGENDE O GRADU

    - JOK MEGDAN -
    Legenda kaže da su Turci, prilikom prvog osvajanja Herceg Novog, na ovom mjestu (danas se tako zove dio grada uz Jadranski put) bili do nogu potučeni. Tom prilikom, jedan od hrabrih branilaca grada pozove turskog vodju na megdan, ali on, bježeći glavom bez obzira, samo viknu: "JOK, MEGDAN" i tako tom dijelu grada i do danas ostade takvo ime.
    Poslije bitke, prema legendi, na izvoru ispod Jok Megdana, počela je da teče krv. Od tada se ovaj izvor pitke vode (koji je aktivan i danas) zove KARADŽA ili, u narodu još češće, KARAČA.


    - NEMILA -
    Iznad Herceg-Novog (dio današnjeg naselja Srbina) i danas postoji izvor koji se zove Nemila. Nekada, prvobitni naziv ovog izvora bio je "MILA", a današnje ime je dobio nakon tragične smrti dva mladića, dobrih prijatelja, koji su, zbog ljubavi koju su osjećali prema istoj djevojci, ovdje oduzeli sebi živote.











    - KOTOBILJ-
    Na ovom mjestu (danas je to selo KAMENO) su Crnogorci i domaci ustanici, 17. septembra 1687. godine, u iznenadnom napadu, u borbi za oslobodjenje Herceg Novog, teško porazili tursku vojsku. Turski vojnici su bili toliko iznenadjeni žestokim i iznenadnim napadom da je sve što su uspjeli bilo reći: "KO TO BI?" Otuda, kažu, i ime ovom dijelu sela Kameno.
    A da u prici ima i istine svjedoči i činjenica da je Petar Petrović Njegoš, svojevremeno, obišao ovo mjesto i opjevao ga u "Gorskom vijencu".


    недеља, 12. април 2009.

    Geografske i prirodne karakteristike Herceg Novog











    Na izuzetno značajnom i atraktivnom geografskom prostoru izmedju najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta, Boku Kotorsku, smjestio se Herceg Novi.

    On predstavlja administrativni, kulturni i privredni centar Opštine, koja se prostire od graničnog prelaza DEBELI BRIJEG do najužeg dijela Boke Kotorske (tjesnaca VERIGE - 300 m. širine), sa vrlo bogatim i živopisnim seoskim zaledjem, na ukupnoj površini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 20.000 stanovnika.Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske širine i 18"33' istočne geografske duzine.Reljefne karakteristike:
    planina ORJEN (1.895 m, poznat po svojim endemskim vrstama, rekreativnim stazama i skijanju u kasnim proljećnim, ponekad i ranim ljetnjim mjesecima)
    brda: DOBROŠTICA (1.570 m) i RADOŠTAK (1.441 m)
    poluostrvo LUŠTICA, sa najvišim vrhom OBOSNIK (586 m) Sam ulaz u Bokokotorski zaliv se nalazi izmedu rtova OŠTRO i MIRIŠTE i širine je cca. 2.900 metara.Maksimalna dubina vode u Zalivu je 61 metar, a prosjecna dubina je 27,8 metara.Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanično uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaliva svijeta.





    Podneblje Boke Kotorske ima blagu mediteransku klimu, čije su osnovne odlike suva i topla ljeta i blage zime. Sam Herceg Novi ima specifičnu mikro klimu koja je uslovljena izuzetno dobrom južnom ekspozicijom, blizinom mora, krečnjackom podlogom i planinskim zaleđem, koje sprečava prodor hladnih vazdušnih masa.

    Zbog svega toga Herceg Novi ima vrlo visoku prosječnu godišnju temperaturu vazduha koja iznosi 16,2 C (približno istu imaju mediteranski gradovi kao što su Napulj i Lisabon) i čak prosječno godišnje oko 200 sunčanih dana. Ljeti, u julu i avgustu, grad ima prosječno 10,7 sunčanih sati dnevno.Karakteristična su, takođe, i mala temperaturna kolebanja tako da je prosječna dnevna oscilacija temperature samo oko 4 C. Prosječna dnevna temperatura morske vode tokom ljetnjih mjeseci od 22 - 26 C i približno ista prosječna dnevna temperatura vazduha omogućava kupališnu sezonu u trajanju od najmanje pet mjeseci.
    Salinitet mora iznosi 38%.Godišnji prosjek padavina je 1.930 mm/m2, a relativna vlažnost vazduha je najviša u jesen i dostiže do 80%, a najniža je ljeti 63%.
    Karakteristični vjetrovi koji duvaju na ovom području su: - MAESTRAL (zapadni - duva ljeti), - BURA (sjeverni - duva zimi), - ŠILOK (južni - duva tokom godine), - JUGO (južni - duva pretežno zimi),te GREGO, LEVANAT, TRAMUNTANA, OŠTRIJAL, PULENAT - manje cesti i manje poznati vjetrovi.
    Herceg Novi i njegova Rivijera posjeduju izuzetno bogat i raznovrstan hortikulturni potencijal koji je uslovljen povoljnom klimom, geografskim položajem, reljefom i konfiguracijom terena.

    U pejzažima našeg grada, pored brojne domaće mediteranske flore, zastupljeno je i preko 250 vrsta različitog egzotičnog bilja porijeklom sa svih kontinenata, što mu daje specifičnu karakteristiku i privlačnost. Egzotične vrste poput mimoza, agava, cikasa, magnolija, eukaliptusa, araukaria su se veoma uspješno aklimatizovale na našem podneblju i sa autohtonom vegetacijom čine jedinstven ukras.
    MIMOZA (Acacia dealbata) je zimzelena, drvenasta biljka porijeklom iz Australije, raste kao grm ili stablo različite visine i do preko 10 m. Ima dvostruko peraste listove i zlatno žute grozdaste cvjetove, koji imaju specifičan miris. Cvjeta u periodu od januara do marta.
    KAMELIJA (Camellia japonica - iz porodice čajeva) je ukrasna zimzelena biljka grmolikog oblika, porijeklom iz Japana i Kine. Cvijet je okruglastog oblika bijele, crvene ili ružičaste boje sa raznim nijansama.Kamelije cvjetaju od decembra do aprila.
    OLEANDER (Nerium oleander) je zimzelena ukrasna biljka, koja raste u obliku grma ili manjeg stabla, visine 2-4 metra sa raznobojnim cvjetovima, koji se razvijaju u periodu od juna do avgusta.
    MAGNOLIJA (Magnolia grandiflora - iz porodice magnolije) je biljka koja potiče iz Sjeverne Amerike i dostiže visinu do 12 m.
    BUGENVILIJA (Bougenvillea sanderiana - odomaćen naziv je bogumila) jedna je od najljepših penjačica koja prekriva južne fasade i zidove u našem gradu. Potiče iz Brazila i Srednje Amerike, a na našu rivijeru donijeta je sa Azurne obale.
    EUCALYPTUS GLOBALUS - australijska zimzelena biljka, koja u postojbini narasta i preko 100 metara, pa se ubraja medju najveće biljke na svijetu.
    ARAUCARIA EXCELSA - porijeklom sa ostrva Norfolk u Tihom okeanu, zimzelena biljka sa pršljenasto razvijenim granama, koja narasta i preko 70 metara.
    AUCUBA JAPONICA - zimzeleni grm iz Japana, sa veoma dekorativim kožastim, sjajnim listovima, zelene ili zlatno-žute boje.

    Istorija grada






    Grad Herceg Novi osnovan je prije 600 godina (1382. godine). O tim davnim vremenima jos uvijek u gradu danas svjedoce fortifikacioni objekti - tvrdjave iz turskog, venecijanskog, spanskog i austrijskog perioda. Prema najrelevantnijim istorijskim podacima grad Herceg Novi, osnovao je bosanski kralj Tvrtko I Kotromanic, proljeca 1382. Tvrtko I bio je i “kralj Srba, Bosne i Pomorja i Zapadnih strana “. Grad Herceg Novi, utvrdjen je u tadasnjoj zupi Dracevica, u Topaljskom zalivu (dio danasnje oblasti Topla kod H.Novog), i njegov tadasnji naziv bio je Sveti Stefan. Osim danasnjeg naziva (Herceg Novi), grad se jos zvao NOVI, CASTRUM NOVUM, CASTEL NUOVO...
    Danasnje ime grad dobija za vrijeme vladavine Herceg Stjepana Vukcica Kosace, poznatijeg pod imenom Herceg Stjepan, a sira oblast kojom on gospodari zove se Hercegovina. U tom periodu (XV vijek) Herceg Novi dozivljava najveci razvoj i procvat. Grad osvajaju Turci 1482. godine i njime vladaju gotovo 200. godina. Tacnije, turska vladavina u Herceg Novom zavrsava se 1687. godine. Od 1687. do 1797. Herceg Novi je pod vlascu Venecije. Istorijski podaci svjedoce i o tome kako je tursku vladavinu gradom, nakratko prekinula spanska uprava. Prema tim podacima Spanci, Herceg Novim vladaju od 1538. – 1539. Osim Turaka i Spanaca, Herceg Novim vladaju i drugi veliki osvajaci, a istorijske okolnosti su ucinile da se na tlu toga grada smjenjuju mnogi narodi i civilizacije ostavljajuci duboke tragove na istoriju, kulturu i privredni razvoj grada i okoline. Herceg Novi osvajaju i Mlecani, koji su gradom upravljali sve do konacnog kraha Mletacke Republike 1797. god. Period nakon toga obiljezavaju ceste promjene uprave nad gradom.
    Godine 1797. pocinje prva austrijska uprava nad Herceg Novim, koja traje do 1806. Godinu dana (1806.-1807.) Herceg Novim upravljaju Rusi. Vremensko razdoblje od 1807. – 1815., u Herceg Novom karakterise francuska uprava pod vlascu Napoleona. U vrlo kratkom intervalu od 1813. - 1814., Herceg Novi preuzima privremena vlada Crne Gore i Boke Kotorske, koju vec 1815. godine smjenjuje Austrougarska. Od 1815. do 1918. traje Druga Austrougarska uprava nad gradom. Slomom Austrougraske 1918. godine, u Herceg Novi stize srpska vojska, pa grad ulazi u sastav tadasnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili kako se od 1929. godine zvala Kraljevina Jugoslavija.
    1941., Herceg Novi okupiraju fasisti, najprije Italijani (1941 – 1943) a potom i Njemci, (1943 – 1944). Grad oslobadjaju partizanske trupe krajem oktobra 1944.


    Herceg Novi je grad koji se nalazi na samom kraju Bokokotorskog zaliva. Izgled grada, kazu strucnjaci, najsimpaticnija je mjesavina romanickog, vizantijskog i orijentalnog stila ukomponovana u mediteranski izgled grada. Herceg Novi je danas grad cvijeca, prava staklena basta na otvorenom. Nekada su se obroncima njegovih brda kretali turski karavani, a u podnozju obronaka odvijali su se dvoboji, megdani i izvodila javna kaznjavanja podanickog stanovnista (raje) od strane turskih osvajaca. Ipak, ovome gradu su vjekovima pripadali mnogi, voljeli su ga carevi, u njemu uzivali kraljevi, svoju ratnicku slavu njime su pronosile velike vojskovodje. Mnoge price danas autenticno svjedoce o tim razdobljima, o nastancima hercegnovskih ostrva, tvrdjava, mjesta, crkava, rtova... Mi cemo vam ispicati interesantnu pricu koja govori o nastanku rta Kobila u blizini grada.Nekada davno na Lustici (danas poluostrvo koje se nalazi u ulazu u Bokokotorski zaliv sa desne strane) zivjeli su momak i djevojka koji su se jako voljeli. Jednoga dana odluce da odu u kupovinu u Herceg Novi. Umorni od dugog hoda napokon stigose u Novi i malo predahnuse. Kako se tada za dana valjalo vratiti natrag, pocese brzo da razgledaju sta se sve na pazaru prodaje. Tada su gradom gospodarili Turci i bilo ih je na svakom koraku. Djevojka je bila veoma lijepa, pa je na pazaru ubrzo spazi jedan turski aga kojem se mnogo svidjela. Aga odluci da djevojku otme i to dogovori sa svojim zulumcarima. Vojnici se prikradose djevojci i otese je. Kad to momak spazi, pobi se sa Turcima. Ipak, Turci lako savladase momka, i ubrzo ga pogubise, a djevojku odvedose sa sobom. Od toga dana niko od njenih bliznjih nije znao sta se sa njom tacno desilo, niti gdje se nalazi. Ipak jednoga dana djevojka se pojavi u svom rodnom mjestu, na Lustici, ali trudna. Lusticani tada proglasise da djevojka nosi agino dijete, te da je iznevjerila svoga nesudjenog muza, kojeg Turci ubise na pazaru. Kada ubrzo nesrecna djevojka izdahnu na porodjaju, o djecaku kojeg je rodila poceo se svako po malo brinuti. Svacije i nicije, dijete je odrastalo od milosti sela, ali je vremenom postao veoma buntovan i hrabar mladic. U mladosti je veoma dobro savladao rukovanje oruzjem, mrzio je Turke i strasno zudio da spere ljagu sa majcinog imena. Kada je stasao, osnovao je hajducku cetu. Cesto je sa svojom druzinom upadao u Novi (danas Herceg Novi), i cinio pometnju medju turskim osvajacima. Otimao je njihove zene i sa velikim zlatom i srebrom bjezao na Lusticu. Bjezao je preko mjesta: Sutorina, Njivice, pa sve do mjesta Rose, gdje bi ga cekale kobile, posebno pripremljene za tovare, naucene da se ne plase mora i plivanja. Potom bi na kobilama vezivao tovare sa blagom i otete turske zene. Tako pripremljen sa stizao bi do Lustice. Ipak, jednom Turci doskocise hajduku i ubise ga. Medjutim, i poslije njegove smrti kobile su danima, godinama, pa i vjekovima nastavile da ga vjerno cekaju na istom mjestu.To mjesto po legendi dobi ime rt Kobila.