Postoje mnogo stariji gradovi od Herceg Novog.
Postoje ljepša i bogatija mjesta.
Postoje gradovi koji su mnogo poželjniji
i za kojima mnogo češće žudimo,
kao za nečim nedostižnim, nečim tajanstvenim i nedokučivim...
Ali, ne postoji grad kojem je lakše pripadati od HERCEG NOVOG !
субота, 9. мај 2009.
Dobrodošli!!!
субота, 2. мај 2009.
KULTURNI DOGADJAJI
Град фестивала
Херцег-Нови је град који „живи" током читаве године, управо захваљујући бројним културним и спортским активностима које се овдје традиционално одвијају.
„ПРАЗНИК МИМОЗЕ" - свакако најзначајнија туристичко-пропагандна манифестација на просторима бивше и ове државе. Организује се од 1969. године. Овај фестивал уобичајено почиње почетком фебруара, а траје до почетка марта мјесеца.
"Празник мимозе" је манифестација у славу цвијета мимозе која у овој општини издашно успијева у вријеме када је остатак Европе покривен снијегом. Утемељена је и опстаје на основама традиције карневалске свјечаности, некада типичних за ове крајеве. Специфичан зачин дају младе Новљанке зване мажоретке и плех музика популарно звана „Градска музика" уз чију музику наступају. У оквиру Фестивала одвија се велики број туристичких, забавних, културних, спортских и других разних програма. Током минулих година, караван „Празника мимозе" је обишао око 60 градова у земљи и иностранству.
„ХЕРЦЕГНОВСКИ ЗИМСКИ САЛОН" - Врло престижна ликовна манифестација, која траје већ 38 година, дуже и од „Празника мимозе". Последњих 36 година увијек се одржава у склопу програма „Празника".
„ХАПС" -ХЕРЦЕГНОВСКЕ АПРИЛСКЕ ПОЗОРИШНЕ СВЕЧАНОСТИ - По почетном концепту у овој манифестацији учествовала су аматерска позоришта из цијеле земље, међутим након 2002. године преовлађују професионална позоришта. Одржава се у другој половини априла.„СУНЧАНЕ СКАЛЕ" - забавно-музички фестивал, који, поред домаћих,кроз три фестивалске вечери („Принчеве награде", „Вече нових звијезда" и „Пјесма љета") окупља и иностране пјеваче. Одржава се у мјесецу јулу и траје 3 дана.
„МАЛЕ СКАЛЕ" - Фестивал дјечје забавне музике, одржава се у Бијелој почев од 2004. године. Организатор фестивала је НВО „АДУТ".
„ДАНИ МУЗИКЕ" - Послије вишегодишње паузе 2004. године обновљен је овај фестивал класичне музике, овог пута као 21. међународни. Некада је окупљао углавном младе таленте, а данас на њему учествују врло цијењени аутори и извођачи класичне музике из цијелог свијета. Одржава се у мјесецу јулу. Али „ДАНИ МУЗИКЕ" имају и свој други дио у периоду новембар - јануар, па је због тог периода и назван „ЗИМСКИ ДАНИ МУЗИКЕ".
- „ТРГ ОД КЊИГЕ" - Међународни сајам књига који се управо под тим именом почео одржавати у парку испред Института „Др Симо Милошевић", затим се кратко вријеме одржавао под именом „ ОТВОРЕНА КЊИГА" док се последње три године под именом „ТРГ ОД КЊИГЕ" одржава у Старом граду на Тргу Херцега Стефана. Одржава се крајем јула мјесеца.
„ХЕРЦЕГНОВСКИ ФИЛМСКИ ФЕСТИВАЛ" У Херцег-Новом, граду који је први биоскоп имао 1919. године, у коме је „ЛОВЋЕН ФИЛМ", од 1951 до 1955 године, имао свој најбољи период, граду који је дао познате филмске ствараоце, пионире филма на овим просторима, Антона Лукателија, Стева Лепетића, Александра Секуловића, Сима Чоловића, до данас у Холивуду актуелног и познатог камермана Бојана Базелија, од 1987. године се одржава овај Фестивал домаће кинематографије, а утемељитељ му је, такође Новљанин познати филмски радник Милан Жмукић. Фестивал се одржава у првој декади августа, на јединственој сцени Љетње позорнице „Канли кула" и траје 5 - 7 дана, зависно од броја филмова.
Једриличарски клуб "Југоле Гракалић" из Херцег Новог је организатор регата "Куп мимозе" која се одржава у фебруару мјесецу, "Куп Херцег Нови" која се одржава у августу мјесецу и "Куп ослобођења Херцег-Нови" која се одржава 28. октобра. Меморијални пливачки маратон "Марио-Дидо Марић" се одржава крајем јула мјесеца, а плива се на релацији Њивице - Шквер (Градска лука). Данас је посвећен професору Марију-Диду Марићу који је стари маратон оживио осамдесетих година прошлог вијека. Регата "Montenegro Scippers Cup" традиционална је једриличарска регата која се одржава у класи "крсташа" од 1986. године, у јулу мјесецу. У септембру се одржавају меморијална регата "Меморијал Стева Ковачевића" и меморијална регата "Зоран Радосављевић".
Guitar Art summer fest представља професионалну и стручну манифестацију која сваког љета (средином августу) окупља класичне (и остале) гитаристе свих профила, од ђака основних и средњих школа, преко студената, до њихових професора и еминентних гостију, водећих свјетских гитариста. Размјена знања, праксе и искустава, као и упознавање са домаћим и свјетским токовима у савременој гитаристичкој педагогији и концертној пракси, као неопходна надградња едукативној основи, примарни је циљ овог пројекта. Истовремено, током седам радних дана и кроз разноврсне слободне активности, по први пут код нас остварује се понуда и концепт радног љетовања.
петак, 1. мај 2009.
POČECI TURIZMA
U periodu izmedju dva svjetska rata u Herceg Novom je radilo više hotela, medju kojima "Amerika", "Rudnik", "Jadran", "Balkan", "Savina", "Evropa", "Topola", "Erceg Novi", "Srpski hotel", "Beograd"... Godine 1926. svoja vrata gostima otvorio je i hotel "Plaža" vlasništvo porodice Trani na približno istom mjestu na kojem se nalazi i danas. Još davne 1929. godine hercegnovska opština je proglašena za "morsko kupalište i klimatsko lječilište" jer od davnina se znalo za ljekovita svojstva priobalnog morskog mulja zvanog "igaljsko blato" i mineralne vode "igaljske slatine". Vremenom, razvojem Igala, termin klimatsko lječilište se gubi kao termin za cijelu Opštinu. Već pomenuti hotel "Igalo", sa 16 soba i 40 ležaja, bio je podignut upravo na mjestu gdje se nalazi današnja zgrada Prve faze Instituta i već tada je imao, na primjer, hotelski automobil koji je dočekivao goste u pristaništu ili aerodromu "Gruda".
1930. godine je izvršeno ispitivanje igaljskog blata u laboratorijumu poznatog francuskog ljecilišta Viši ("Vichy"), koje je definitivno potvrdilo njegovu izuzetnu ljekovitost, ali tek nakon Drugog svjetskog rata, zahvaljujuci dr. Svetozaru Živojnoviću realizovani su davno donijeti planovi o osnivanju lječilišta u Igalu, koje je Odlukom vlade Crne Gore od 1.XI 1949. godine konačno i osnovano. |
DUBINA MORA U BOKI KOTORSKOJ
Ovi podaci predstavljaju dio rezultata istrazivanja, koje su u crnogorskim vodama izvrsili italijanski istrazivaci na brodu "Urania", a koji je tokom oktobra boravio i u Boki.
"Urania", inace, predstavlja najveci italijanski istrazivacki brod, koji je u crnogorskim teritorijalnim vodama boravio zarad okeanografskih, bioloskih, geoloskih i seizmickih istrazivanja.
Na brodu je, osim predstavnika vise Instituta iz Italije, boravio i dr Zoran Kljajic, naucnik savjetnik u kotorskom Institutu za biologiju mora.
U okviru multidisciplinarnog projekta Adriakom star, istrazivanja su se, bar kada je rijec o Boki, vrsila u neposrednoj blizini Jadranskog brodogradilista u Bijeloj, kod tivatskog Arsenala, a potom su obuhvatila i podrucje kotorskog zaliva.
- Tokom pomenutog projekta, uradjena su okeanografska i bioloska istrazivanja, busenje terena, kao i geoloski i seizmicki profili. Upotrijebljena je i sonda za mjerenje koncentracije hlorofila, koja zajedno sa satelitskim snimcima daje jasniju sliku produkcije planktona na ovom podrucju.
Najveca dubina kotorskog zaliva, koja je otkrivena tokom istrazivanja iznosi 64 metra, sto nije do sada zabiljezeno na pomorskim kartama, a nalazi se jugoistocno od Perasta.
Osim toga, otkriven je i sistem od osam vrulja na dnu mora, u kojima vlada potpuna anoksija, odnosno odsustvo kiseonika. Sve pomenuto, zajedno sa tjesnacem Verige, trebalo bi posebno zastititi kao ekolosku zonu, kazao je Kljajic.
On je naglasio da su istrazivanja veoma znacajna, buduci da su posljednja mjerenja obavljena prije 40 godina, te da je u medjuvremenu doslo do promjena na dnu mora, narocito nakon zemljotresa 1979. godine. Promjene su, kako je istakao Kljajic, evidentne i zahvaljujuci ekspanziji gradnje u samom zalivu.
On je objasnio da su istrazivanja na Crnogorskom primorju trajala do 24. oktobra, te da ce biti nastavljena i u naredne dvije godine.
Plan je da se do 2010. godine rezultati istrazivanja sumiraju i zvanicno objave.
FORTIFIKACIONI OBJEKTI
ŠPANJOLA
je tvrdjava čija je gradnja započela za vrijeme turske vladavine u 15. vijeku, ali je svoj današnji izgled dobila po Špancima, koji su je obnovili, kao i neke druge gradske tvrdjave, i nastavili sa njenom gradnjom za vrijeme svoje jednogodišnje vladavine gradom. Prvobitno ime joj je bilo tvrdjava "Gornji grad".
Sadašnji oblik je dobila u vrijeme druge Turske vladavine u 16. vijeku. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani grada, na brežuljku Bajer, na visini od oko 17 metara.
KANLI KULA
potiče iz turskog doba (16. vijek), bila je zatvor (otuda njeno ime na turskom jeziku i znaci "krvava kula"), a 1966. godine je rekonstruisana i adaptirana u jednu od najljepših ljetnih pozornica na Jadranu sa nešto preko 1000 mjesta, mada, po potrebi, može da primi i preko 1500 posjetilaca. Na južne zidine ove tvrdjave naslanjaju se tzv. "Magareća vrata", koja su otvorili Austrijanci u 19. vijeku.
SAT KULA
(Sahat kula - Tora) je podignuta 1667. godine po naredbi Sultana Mahmuda. Za vrijeme turske vlasti ovo su bila glavna gradska vrata. U prolazu kroz Sat kulu nalazi se skulptura majke Božije (nazvana "CRNA BOGORODICA", jer je radjena od nagorjelog drveta, i spomen obilježje osnivaču Tvrtku I Kotromaniću, koje je u vidu bareljefa izradio Afran Hozić, iz Sarajeva.
Stari gradski sat na ovoj kuli je tek 1995. godine zamijenjen novim - električnim, kojeg je poklonio Zemun, grad prijatelj Herceg Novog.
KULA Sv.JERONIMA
podignuta 1687. godine u čast Jeronima Kornera, osvajača grada, danas je u jedva prepoznatljivim ostacima. Ova tvrdjava je bila sastavni dio istočnih gradskih zidina, utvrdjenja TARNOVICE (Krača, Karadža). Od ove kule gradske zidine idu prema "PERAŠKIM VRATIMA", nazvanim tako u znak zahvalnosti Peraštanima, koji su 1687. godine pritekli u pomoć savezničkoj vojsci u borbi protiv Turaka, za oslobodjenje grada. Inače, danas, na ovoj kuli je sagradjena zgrada u kojoj su prostorije Gradske muzike.
FORTE MARE
(morska tvrđava) je građena u periodu izmedu 14.-17. vijeka, restaurirana 1833. godine, a od 1952. godine adaptirana je u ljetnji bioskop, kasnije i u diskoteku. Inače, tvrdjava je gradjena na čvrstim stijenama, nad samim Šetalištem, a u zidinama postoje vrata - prolaz od morske obale do vrha tvrdjave. Sa gornje strane tvrdjave nalaze se "MORSKA VRATA" (Porta di mare), sa sačuvanim elementima utvrdjenja iz bosanskog perioda.
CITADELA
je tvrđava koja se nalazila na samom moru i zidinama bila spojena sa donjim gradom. Kula sa zidom gradjena je za vrijeme mletačke vlasti. Tvrdjava je skoro potpuno srušena za vrijeme zemljotresa 1979. godine, i danas, više u moru nego na kopnu, postoje samo ostaci zidina.
SPOMEN BISTE
Bista ALEKSE ŠANTIĆA (1859.-1924.), pjesnika i književnika, koji je Boki i Herceg Novom posvetio neke od svojih najljepših stihova, nalazi se na TRGU HERCEG STEFANA, a rad je akademskog vajara Marjana KOCKOVIĆA iz Dubrovnika.
Bista MARKA CARA (1859.-1953.), književnika koji se rodio, živio i umro u Herceg Novom, nalazi se u ulici sa njegovim imenom (u Starom gradu) i rad je vajara Petra Palavićija.
Bista SIMA MATAVULJA (1852.-1908.), književnika koji je dio svog života proveo u ovom gradu, nalazi se, takodje, u ulici koja nosi njegovo ime (stepenište prema Ljetnjoj pozornici "KANLI KULA"), a rad je poznatog hercegnovskog slikara i vajara Voja STANIĆA.
Bista MARKA MILJANOVA (1833.-1901.), književnika, junaka i vojvode, koji je živio i umro u Herceg Novom, nalazi se u centru grada, u parku bivšeg hotela "Boka" i rad je akademskog vajara Nebojše MITRIĆA iz Beograda.
Bista BRANKA ĆOPIĆA (1924.-1984.), književnika koji je dosta puta, pretežno zimi, boravio u Herceg Novom, nalazi se na početku ulice Partizanski put, rad je vajara Nebojše MITRIĆA iz Beograda.
Bista NIKOLE ĐURKOVIĆA (1908.-1943.), narodnog heroja i prvoborca, nalazi se u parku (koji po bisti nosi njegovo ime), izmedju hercegnovske pošte i Dvorane "PARK" i rad je hercegnovskog vajara Luke TOMANOVIĆA.
Biste VUKA STEFANOVIĆA KARADŽIĆA (1786.-1872.), i VLADIKE NJEGOŠA, nalaze se u kompleksu Manastira Savina i rad su hercegnovskih vajara Srdjana KOVACEVIĆA i Đordja ANGELOVSKOG.
Bista PETRA II PETROVIĆA NJEGOŠA (1821.-1853.), Vladike i Gospodara Crne Gore, nalazi se ispred crkve Svetog Spasa na Toploj, gdje je mladi Rade i učio, a rad je vajara Rista ĐUROVIĆA.
Bista MIHAJLA LALIĆA (1914.-1992.), književnika koji je dosta godina živio u Herceg Novom, nalazi se u IGALU, u parku ispred Mjesne zajednice, rad je vajara Vladana AŠANINA iz Niša.
Bista DESANKE MAKSIMOVIĆ (1899.-1993.), književnice koja je skoro svaku zimu provodila u Igalu, nalazi se u istom parku i djelo je vajara Nikole KOSIĆA iz Herceg-Novog.
(Inače, park u kome se nalaze dvije posljednje biste nosi ime ILIJE ZEKOVIĆA, poznatog entuzijaste i turističkog radnika iz Igala, čijom zaslugom i dugogodišnjim radom je i uredjen pomenuti park i podignute obje biste).
Bista IVA ANDRIĆA (1892. - 1975.), književnika, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, nalazi se ispred kuće (Njegoševa 65) u kojoj je sa svojom suprugom povremeno živio. Djelo je akademskog vajara Nikole Jankovića.
Na dominantnom vidikovcu, na samom početku SAVINSKE DUBRAVE, nalazi se "BEZMETKOVIĆ" - spomenik palim borcima narodnooslobodilačkog rata od 1941.-1945. godine, sa spomen kosturnicom, djelo Luke Tomanovića, vajara iz Herceg Novog.
Spomenik rodoljubima (kod Manastira Savina), strijeljanim za vrijeme Prvog svjetskog rata u Boki Kotorskoj 1914.-1916. godine, piramidalnog je oblika i na njemu su urezani stihovi Petra Petrovića Njegoša:
"Luča će se vazda prizivati
na grobnicu vašu osveštenu"
LOKALNE ATRAKCIJE
| |||||
OSTRVO MAMULA PARK SAVINSKA DUBRAVA Od bivšeg motela "Dubrava" (danas zgrada direkcije HTP "Boka" AD) prema istočnoj strani grada, prema Meljinama, vodi put u Savinsku dubravu. Cijelom Dubravom, kroz čemprese, borove, kestenove, grabove i hrastove, uz nekoliko prelijepih vidikovaca, krivudaju staze bogom dane za rekreaciju. Asfaltni put kod ulaza u Manastir Savina trasiran je tako da se jedan stoljetni hrast medunac našao usred asfalta - na sredini kolovoza i dan danas odolijeva automobilima. "NEBESKO OGNJIŠTE" HOTEL "PLAŽA ZELENIKA" GRADSKA STEPENIŠTA - ULICE MOJDEŠKI MLINOVI GRADSKA LUKA - MULO |
KULTURA I UMJETNOST
| |||||
HERCEGNOVSKI TROMBONJERI MJESNA MUZIKA ĐENOVIĆ KUD "ILIJA KIŠIĆ", Zelenika KUD "SLOGA", Djenović KUD "IGALO", Igalo KLAPA "STARI KAPETAN" ANSAMBL "BOKELJI", Herceg Novi UMJETNIČKI CENTAR "AS", Herceg Novi STUDIO MANEKENA "MODEFEST MIMOZE", Herceg Novi HERCEGNOVSKO POZORIŠTE, Herceg Novi "EXODUS" - Zabavno muzički ansambl |
| ||||||||||||
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Na izuzetno značajnom i atraktivnom geografskom prostoru izmedju najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta, Boku Kotorsku, smjestio se Herceg Novi.
|
On predstavlja administrativni, kulturni i privredni centar Opštine, koja se prostire od graničnog prelaza DEBELI BRIJEG do najužeg dijela Boke Kotorske (tjesnaca VERIGE - 300 m. širine), sa vrlo bogatim i živopisnim seoskim zaledjem, na ukupnoj površini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 20.000 stanovnika.
Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske širine i 18"33' istočne geografske duzine.
Reljefne karakteristike:
- planina ORJEN (1.895 m, poznat po svojim endemskim vrstama, rekreativnim stazama i skijanju u kasnim proljećnim, ponekad i ranim ljetnjim mjesecima)
- brda: DOBROŠTICA (1.570 m) i RADOŠTAK (1.441 m)
- poluostrvo LUŠTICA, sa najvišim vrhom OBOSNIK (586 m)
Maksimalna dubina vode u Zalivu je 61 metar, a prosjecna dubina je 27,8 metara.
Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanično uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaliva svijeta.
SPORTSKI KLUBOVI
Partizanski put 1, Herceg Novi Tel: +382 88 322 406 web: www.jadran.cg.yu Klub je osnovan 1926. godine i najstariji je vaterpolo klub u zemlji. Dva puta je bio prvak bivše Jugoslavije, 1958. i 1959. godine, i to oba puta, što je velika rijetkost, bez ijednog poraza. Dao je mnoge velike vaterpoliste - reprezentativce kao što su Đuro RADAN, Milan MUŠKATIROVIĆ, Dejan DABOVIĆ, Zoran MUSTUR, Stanko ZLOKOVIĆ i najvećeg od najvećih - BOŽIDARA STANIŠIĆA - CIKOTU, koji je legenda, ne samo našeg, već i svjetskog vaterpola. "Jadran" je iznjedrio i dosta velikih plivača, ko još ne pamti cetiri "gracije sa Škvera" - Andrić, Čamdžić, Bajković i Golubin višestruke državne prvakinje, a u "Jadranu" je ponikao i jedan od najvećih plivačkih trenera na prostorima Balkana - Ivan ZUBER. U posljednjih nekoliko godina u "Jadranu" su rodjene nove "legende": Vlado GOJKOVIĆ, Predrag JOKIĆ i Boris ZLOKOVIĆ, koji su, uz Denisa ŠEFIKA i Vanju UDOVIČIĆA najzaslužniji što je "Jadran" u posljednje tri godine osvojio tri titule državnog prvaka i dva kupa. Sada "Jadran" ima ukupno pet titula državnog prvaka i dvije u Kupu. Trg Mića Pavlovića 2, Herceg Novi Tel: +382 88 324 803 Klub je osnovan u junu 1945. godine i jedan je od prvih košarkaških kolektiva, ne samo u Crnoj Gori, već i u Jugoslaviji. Oduvijek je dobro poznata kolijevka talenata u kojoj su se, uz višegodišnji rad legende hercegnovske košarke Rada Ogurlića i njegovih brojnih saradnika, osim više odličnih košarkaša i reprezentativaca kao što su Marinko Kovačević, braća Subotić i Vasiljević, Perović, Sučević, košarkom pocela baviti i dva NBA košarkaša Aleksandar RADOJEVIĆ, koji je igrao u TORONTO REPTORSIMA i DENVER NADŽETSIMA, pa u Evropi u TELEKOMU (Bon - Njemačka), a posljednju sezonu je ponovo igrao u NBA u UTAH JAZZ, i PREDRAG SAVOVIĆ koji je igrao u NBA ligašu DENVER NADŽETSIMA. Danas je klub član Prve Republicke košarkaške lige Crne Gore. Škver, Herceg Novi Tel: +382 88 322 205 Klub je osnovan kao Brodarsko društvo, još 1947. godine, sa sekcijama modelara, jedriličara i ribara. 1965. godine je transformisan u tri kluba, pod istim imenom: sportskih ribolovaca, podvodnih aktivnosti i jedriličarski. Klub je dao mnogobrojne prvake države u svim klasama i svim starosnim kategorijama, medju kojima je bio istaknut i u klasi "optimist" Antonije PUŠIĆ, danas mnogo poznatiji kao muzičar RAMBO AMADEUS. Mario DUMANIĆ je bio drugi na svjetskom prvenstvu u Italiji u udičarenju, a Ante ARAPOVIĆ je bio dugogodišnji reprezentativac u istoj disciplini. Članovi svih, kasnije osnovanih klubova u Crnoj Gori su obučeni u ovom klubu. U sklopu ovog kluba i danas su, pod istim imenom, aktivni JEDRILIČARSKI KLUB, KLUB ZA PODVODNE AKTIVNOSTI i RIBARSKI KLUB. |
POZNATE LIČNOSTI
LEGENDE O GRADU
| ||||||||
- KOTOBILJ- Na ovom mjestu (danas je to selo KAMENO) su Crnogorci i domaci ustanici, 17. septembra 1687. godine, u iznenadnom napadu, u borbi za oslobodjenje Herceg Novog, teško porazili tursku vojsku. Turski vojnici su bili toliko iznenadjeni žestokim i iznenadnim napadom da je sve što su uspjeli bilo reći: "KO TO BI?" Otuda, kažu, i ime ovom dijelu sela Kameno. A da u prici ima i istine svjedoči i činjenica da je Petar Petrović Njegoš, svojevremeno, obišao ovo mjesto i opjevao ga u "Gorskom vijencu". |
недеља, 12. април 2009.
Geografske i prirodne karakteristike Herceg Novog
Na izuzetno značajnom i atraktivnom geografskom prostoru izmedju najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta, Boku Kotorsku, smjestio se Herceg Novi.
On predstavlja administrativni, kulturni i privredni centar Opštine, koja se prostire od graničnog prelaza DEBELI BRIJEG do najužeg dijela Boke Kotorske (tjesnaca VERIGE - 300 m. širine), sa vrlo bogatim i živopisnim seoskim zaledjem, na ukupnoj površini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 20.000 stanovnika.Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske širine i 18"33' istočne geografske duzine.Reljefne karakteristike:
planina ORJEN (1.895 m, poznat po svojim endemskim vrstama, rekreativnim stazama i skijanju u kasnim proljećnim, ponekad i ranim ljetnjim mjesecima)
brda: DOBROŠTICA (1.570 m) i RADOŠTAK (1.441 m)
poluostrvo LUŠTICA, sa najvišim vrhom OBOSNIK (586 m) Sam ulaz u Bokokotorski zaliv se nalazi izmedu rtova OŠTRO i MIRIŠTE i širine je cca. 2.900 metara.Maksimalna dubina vode u Zalivu je 61 metar, a prosjecna dubina je 27,8 metara.Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanično uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaliva svijeta.
Podneblje Boke Kotorske ima blagu mediteransku klimu, čije su osnovne odlike suva i topla ljeta i blage zime. Sam Herceg Novi ima specifičnu mikro klimu koja je uslovljena izuzetno dobrom južnom ekspozicijom, blizinom mora, krečnjackom podlogom i planinskim zaleđem, koje sprečava prodor hladnih vazdušnih masa.
Zbog svega toga Herceg Novi ima vrlo visoku prosječnu godišnju temperaturu vazduha koja iznosi 16,2 C (približno istu imaju mediteranski gradovi kao što su Napulj i Lisabon) i čak prosječno godišnje oko 200 sunčanih dana. Ljeti, u julu i avgustu, grad ima prosječno 10,7 sunčanih sati dnevno.Karakteristična su, takođe, i mala temperaturna kolebanja tako da je prosječna dnevna oscilacija temperature samo oko 4 C. Prosječna dnevna temperatura morske vode tokom ljetnjih mjeseci od 22 - 26 C i približno ista prosječna dnevna temperatura vazduha omogućava kupališnu sezonu u trajanju od najmanje pet mjeseci.
Salinitet mora iznosi 38%.Godišnji prosjek padavina je 1.930 mm/m2, a relativna vlažnost vazduha je najviša u jesen i dostiže do 80%, a najniža je ljeti 63%.
Karakteristični vjetrovi koji duvaju na ovom području su: - MAESTRAL (zapadni - duva ljeti), - BURA (sjeverni - duva zimi), - ŠILOK (južni - duva tokom godine), - JUGO (južni - duva pretežno zimi),te GREGO, LEVANAT, TRAMUNTANA, OŠTRIJAL, PULENAT - manje cesti i manje poznati vjetrovi.
Herceg Novi i njegova Rivijera posjeduju izuzetno bogat i raznovrstan hortikulturni potencijal koji je uslovljen povoljnom klimom, geografskim položajem, reljefom i konfiguracijom terena.
U pejzažima našeg grada, pored brojne domaće mediteranske flore, zastupljeno je i preko 250 vrsta različitog egzotičnog bilja porijeklom sa svih kontinenata, što mu daje specifičnu karakteristiku i privlačnost. Egzotične vrste poput mimoza, agava, cikasa, magnolija, eukaliptusa, araukaria su se veoma uspješno aklimatizovale na našem podneblju i sa autohtonom vegetacijom čine jedinstven ukras.
MIMOZA (Acacia dealbata) je zimzelena, drvenasta biljka porijeklom iz Australije, raste kao grm ili stablo različite visine i do preko 10 m. Ima dvostruko peraste listove i zlatno žute grozdaste cvjetove, koji imaju specifičan miris. Cvjeta u periodu od januara do marta.
KAMELIJA (Camellia japonica - iz porodice čajeva) je ukrasna zimzelena biljka grmolikog oblika, porijeklom iz Japana i Kine. Cvijet je okruglastog oblika bijele, crvene ili ružičaste boje sa raznim nijansama.Kamelije cvjetaju od decembra do aprila.
OLEANDER (Nerium oleander) je zimzelena ukrasna biljka, koja raste u obliku grma ili manjeg stabla, visine 2-4 metra sa raznobojnim cvjetovima, koji se razvijaju u periodu od juna do avgusta.
MAGNOLIJA (Magnolia grandiflora - iz porodice magnolije) je biljka koja potiče iz Sjeverne Amerike i dostiže visinu do 12 m.
BUGENVILIJA (Bougenvillea sanderiana - odomaćen naziv je bogumila) jedna je od najljepših penjačica koja prekriva južne fasade i zidove u našem gradu. Potiče iz Brazila i Srednje Amerike, a na našu rivijeru donijeta je sa Azurne obale.
EUCALYPTUS GLOBALUS - australijska zimzelena biljka, koja u postojbini narasta i preko 100 metara, pa se ubraja medju najveće biljke na svijetu.
ARAUCARIA EXCELSA - porijeklom sa ostrva Norfolk u Tihom okeanu, zimzelena biljka sa pršljenasto razvijenim granama, koja narasta i preko 70 metara.
AUCUBA JAPONICA - zimzeleni grm iz Japana, sa veoma dekorativim kožastim, sjajnim listovima, zelene ili zlatno-žute boje.
Istorija grada
Danasnje ime grad dobija za vrijeme vladavine Herceg Stjepana Vukcica Kosace, poznatijeg pod imenom Herceg Stjepan, a sira oblast kojom on gospodari zove se Hercegovina. U tom periodu (XV vijek) Herceg Novi dozivljava najveci razvoj i procvat. Grad osvajaju Turci 1482. godine i njime vladaju gotovo 200. godina. Tacnije, turska vladavina u Herceg Novom zavrsava se 1687. godine. Od 1687. do 1797. Herceg Novi je pod vlascu Venecije. Istorijski podaci svjedoce i o tome kako je tursku vladavinu gradom, nakratko prekinula spanska uprava. Prema tim podacima Spanci, Herceg Novim vladaju od 1538. – 1539. Osim Turaka i Spanaca, Herceg Novim vladaju i drugi veliki osvajaci, a istorijske okolnosti su ucinile da se na tlu toga grada smjenjuju mnogi narodi i civilizacije ostavljajuci duboke tragove na istoriju, kulturu i privredni razvoj grada i okoline. Herceg Novi osvajaju i Mlecani, koji su gradom upravljali sve do konacnog kraha Mletacke Republike 1797. god. Period nakon toga obiljezavaju ceste promjene uprave nad gradom.
Godine 1797. pocinje prva austrijska uprava nad Herceg Novim, koja traje do 1806. Godinu dana (1806.-1807.) Herceg Novim upravljaju Rusi. Vremensko razdoblje od 1807. – 1815., u Herceg Novom karakterise francuska uprava pod vlascu Napoleona. U vrlo kratkom intervalu od 1813. - 1814., Herceg Novi preuzima privremena vlada Crne Gore i Boke Kotorske, koju vec 1815. godine smjenjuje Austrougarska. Od 1815. do 1918. traje Druga Austrougarska uprava nad gradom. Slomom Austrougraske 1918. godine, u Herceg Novi stize srpska vojska, pa grad ulazi u sastav tadasnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili kako se od 1929. godine zvala Kraljevina Jugoslavija.
1941., Herceg Novi okupiraju fasisti, najprije Italijani (1941 – 1943) a potom i Njemci, (1943 – 1944). Grad oslobadjaju partizanske trupe krajem oktobra 1944.