недеља, 12. април 2009.

Geografske i prirodne karakteristike Herceg Novog











Na izuzetno značajnom i atraktivnom geografskom prostoru izmedju najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta, Boku Kotorsku, smjestio se Herceg Novi.

On predstavlja administrativni, kulturni i privredni centar Opštine, koja se prostire od graničnog prelaza DEBELI BRIJEG do najužeg dijela Boke Kotorske (tjesnaca VERIGE - 300 m. širine), sa vrlo bogatim i živopisnim seoskim zaledjem, na ukupnoj površini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 20.000 stanovnika.Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske širine i 18"33' istočne geografske duzine.Reljefne karakteristike:
planina ORJEN (1.895 m, poznat po svojim endemskim vrstama, rekreativnim stazama i skijanju u kasnim proljećnim, ponekad i ranim ljetnjim mjesecima)
brda: DOBROŠTICA (1.570 m) i RADOŠTAK (1.441 m)
poluostrvo LUŠTICA, sa najvišim vrhom OBOSNIK (586 m) Sam ulaz u Bokokotorski zaliv se nalazi izmedu rtova OŠTRO i MIRIŠTE i širine je cca. 2.900 metara.Maksimalna dubina vode u Zalivu je 61 metar, a prosjecna dubina je 27,8 metara.Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanično uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaliva svijeta.





Podneblje Boke Kotorske ima blagu mediteransku klimu, čije su osnovne odlike suva i topla ljeta i blage zime. Sam Herceg Novi ima specifičnu mikro klimu koja je uslovljena izuzetno dobrom južnom ekspozicijom, blizinom mora, krečnjackom podlogom i planinskim zaleđem, koje sprečava prodor hladnih vazdušnih masa.

Zbog svega toga Herceg Novi ima vrlo visoku prosječnu godišnju temperaturu vazduha koja iznosi 16,2 C (približno istu imaju mediteranski gradovi kao što su Napulj i Lisabon) i čak prosječno godišnje oko 200 sunčanih dana. Ljeti, u julu i avgustu, grad ima prosječno 10,7 sunčanih sati dnevno.Karakteristična su, takođe, i mala temperaturna kolebanja tako da je prosječna dnevna oscilacija temperature samo oko 4 C. Prosječna dnevna temperatura morske vode tokom ljetnjih mjeseci od 22 - 26 C i približno ista prosječna dnevna temperatura vazduha omogućava kupališnu sezonu u trajanju od najmanje pet mjeseci.
Salinitet mora iznosi 38%.Godišnji prosjek padavina je 1.930 mm/m2, a relativna vlažnost vazduha je najviša u jesen i dostiže do 80%, a najniža je ljeti 63%.
Karakteristični vjetrovi koji duvaju na ovom području su: - MAESTRAL (zapadni - duva ljeti), - BURA (sjeverni - duva zimi), - ŠILOK (južni - duva tokom godine), - JUGO (južni - duva pretežno zimi),te GREGO, LEVANAT, TRAMUNTANA, OŠTRIJAL, PULENAT - manje cesti i manje poznati vjetrovi.
Herceg Novi i njegova Rivijera posjeduju izuzetno bogat i raznovrstan hortikulturni potencijal koji je uslovljen povoljnom klimom, geografskim položajem, reljefom i konfiguracijom terena.

U pejzažima našeg grada, pored brojne domaće mediteranske flore, zastupljeno je i preko 250 vrsta različitog egzotičnog bilja porijeklom sa svih kontinenata, što mu daje specifičnu karakteristiku i privlačnost. Egzotične vrste poput mimoza, agava, cikasa, magnolija, eukaliptusa, araukaria su se veoma uspješno aklimatizovale na našem podneblju i sa autohtonom vegetacijom čine jedinstven ukras.
MIMOZA (Acacia dealbata) je zimzelena, drvenasta biljka porijeklom iz Australije, raste kao grm ili stablo različite visine i do preko 10 m. Ima dvostruko peraste listove i zlatno žute grozdaste cvjetove, koji imaju specifičan miris. Cvjeta u periodu od januara do marta.
KAMELIJA (Camellia japonica - iz porodice čajeva) je ukrasna zimzelena biljka grmolikog oblika, porijeklom iz Japana i Kine. Cvijet je okruglastog oblika bijele, crvene ili ružičaste boje sa raznim nijansama.Kamelije cvjetaju od decembra do aprila.
OLEANDER (Nerium oleander) je zimzelena ukrasna biljka, koja raste u obliku grma ili manjeg stabla, visine 2-4 metra sa raznobojnim cvjetovima, koji se razvijaju u periodu od juna do avgusta.
MAGNOLIJA (Magnolia grandiflora - iz porodice magnolije) je biljka koja potiče iz Sjeverne Amerike i dostiže visinu do 12 m.
BUGENVILIJA (Bougenvillea sanderiana - odomaćen naziv je bogumila) jedna je od najljepših penjačica koja prekriva južne fasade i zidove u našem gradu. Potiče iz Brazila i Srednje Amerike, a na našu rivijeru donijeta je sa Azurne obale.
EUCALYPTUS GLOBALUS - australijska zimzelena biljka, koja u postojbini narasta i preko 100 metara, pa se ubraja medju najveće biljke na svijetu.
ARAUCARIA EXCELSA - porijeklom sa ostrva Norfolk u Tihom okeanu, zimzelena biljka sa pršljenasto razvijenim granama, koja narasta i preko 70 metara.
AUCUBA JAPONICA - zimzeleni grm iz Japana, sa veoma dekorativim kožastim, sjajnim listovima, zelene ili zlatno-žute boje.

Istorija grada






Grad Herceg Novi osnovan je prije 600 godina (1382. godine). O tim davnim vremenima jos uvijek u gradu danas svjedoce fortifikacioni objekti - tvrdjave iz turskog, venecijanskog, spanskog i austrijskog perioda. Prema najrelevantnijim istorijskim podacima grad Herceg Novi, osnovao je bosanski kralj Tvrtko I Kotromanic, proljeca 1382. Tvrtko I bio je i “kralj Srba, Bosne i Pomorja i Zapadnih strana “. Grad Herceg Novi, utvrdjen je u tadasnjoj zupi Dracevica, u Topaljskom zalivu (dio danasnje oblasti Topla kod H.Novog), i njegov tadasnji naziv bio je Sveti Stefan. Osim danasnjeg naziva (Herceg Novi), grad se jos zvao NOVI, CASTRUM NOVUM, CASTEL NUOVO...
Danasnje ime grad dobija za vrijeme vladavine Herceg Stjepana Vukcica Kosace, poznatijeg pod imenom Herceg Stjepan, a sira oblast kojom on gospodari zove se Hercegovina. U tom periodu (XV vijek) Herceg Novi dozivljava najveci razvoj i procvat. Grad osvajaju Turci 1482. godine i njime vladaju gotovo 200. godina. Tacnije, turska vladavina u Herceg Novom zavrsava se 1687. godine. Od 1687. do 1797. Herceg Novi je pod vlascu Venecije. Istorijski podaci svjedoce i o tome kako je tursku vladavinu gradom, nakratko prekinula spanska uprava. Prema tim podacima Spanci, Herceg Novim vladaju od 1538. – 1539. Osim Turaka i Spanaca, Herceg Novim vladaju i drugi veliki osvajaci, a istorijske okolnosti su ucinile da se na tlu toga grada smjenjuju mnogi narodi i civilizacije ostavljajuci duboke tragove na istoriju, kulturu i privredni razvoj grada i okoline. Herceg Novi osvajaju i Mlecani, koji su gradom upravljali sve do konacnog kraha Mletacke Republike 1797. god. Period nakon toga obiljezavaju ceste promjene uprave nad gradom.
Godine 1797. pocinje prva austrijska uprava nad Herceg Novim, koja traje do 1806. Godinu dana (1806.-1807.) Herceg Novim upravljaju Rusi. Vremensko razdoblje od 1807. – 1815., u Herceg Novom karakterise francuska uprava pod vlascu Napoleona. U vrlo kratkom intervalu od 1813. - 1814., Herceg Novi preuzima privremena vlada Crne Gore i Boke Kotorske, koju vec 1815. godine smjenjuje Austrougarska. Od 1815. do 1918. traje Druga Austrougarska uprava nad gradom. Slomom Austrougraske 1918. godine, u Herceg Novi stize srpska vojska, pa grad ulazi u sastav tadasnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili kako se od 1929. godine zvala Kraljevina Jugoslavija.
1941., Herceg Novi okupiraju fasisti, najprije Italijani (1941 – 1943) a potom i Njemci, (1943 – 1944). Grad oslobadjaju partizanske trupe krajem oktobra 1944.


Herceg Novi je grad koji se nalazi na samom kraju Bokokotorskog zaliva. Izgled grada, kazu strucnjaci, najsimpaticnija je mjesavina romanickog, vizantijskog i orijentalnog stila ukomponovana u mediteranski izgled grada. Herceg Novi je danas grad cvijeca, prava staklena basta na otvorenom. Nekada su se obroncima njegovih brda kretali turski karavani, a u podnozju obronaka odvijali su se dvoboji, megdani i izvodila javna kaznjavanja podanickog stanovnista (raje) od strane turskih osvajaca. Ipak, ovome gradu su vjekovima pripadali mnogi, voljeli su ga carevi, u njemu uzivali kraljevi, svoju ratnicku slavu njime su pronosile velike vojskovodje. Mnoge price danas autenticno svjedoce o tim razdobljima, o nastancima hercegnovskih ostrva, tvrdjava, mjesta, crkava, rtova... Mi cemo vam ispicati interesantnu pricu koja govori o nastanku rta Kobila u blizini grada.Nekada davno na Lustici (danas poluostrvo koje se nalazi u ulazu u Bokokotorski zaliv sa desne strane) zivjeli su momak i djevojka koji su se jako voljeli. Jednoga dana odluce da odu u kupovinu u Herceg Novi. Umorni od dugog hoda napokon stigose u Novi i malo predahnuse. Kako se tada za dana valjalo vratiti natrag, pocese brzo da razgledaju sta se sve na pazaru prodaje. Tada su gradom gospodarili Turci i bilo ih je na svakom koraku. Djevojka je bila veoma lijepa, pa je na pazaru ubrzo spazi jedan turski aga kojem se mnogo svidjela. Aga odluci da djevojku otme i to dogovori sa svojim zulumcarima. Vojnici se prikradose djevojci i otese je. Kad to momak spazi, pobi se sa Turcima. Ipak, Turci lako savladase momka, i ubrzo ga pogubise, a djevojku odvedose sa sobom. Od toga dana niko od njenih bliznjih nije znao sta se sa njom tacno desilo, niti gdje se nalazi. Ipak jednoga dana djevojka se pojavi u svom rodnom mjestu, na Lustici, ali trudna. Lusticani tada proglasise da djevojka nosi agino dijete, te da je iznevjerila svoga nesudjenog muza, kojeg Turci ubise na pazaru. Kada ubrzo nesrecna djevojka izdahnu na porodjaju, o djecaku kojeg je rodila poceo se svako po malo brinuti. Svacije i nicije, dijete je odrastalo od milosti sela, ali je vremenom postao veoma buntovan i hrabar mladic. U mladosti je veoma dobro savladao rukovanje oruzjem, mrzio je Turke i strasno zudio da spere ljagu sa majcinog imena. Kada je stasao, osnovao je hajducku cetu. Cesto je sa svojom druzinom upadao u Novi (danas Herceg Novi), i cinio pometnju medju turskim osvajacima. Otimao je njihove zene i sa velikim zlatom i srebrom bjezao na Lusticu. Bjezao je preko mjesta: Sutorina, Njivice, pa sve do mjesta Rose, gdje bi ga cekale kobile, posebno pripremljene za tovare, naucene da se ne plase mora i plivanja. Potom bi na kobilama vezivao tovare sa blagom i otete turske zene. Tako pripremljen sa stizao bi do Lustice. Ipak, jednom Turci doskocise hajduku i ubise ga. Medjutim, i poslije njegove smrti kobile su danima, godinama, pa i vjekovima nastavile da ga vjerno cekaju na istom mjestu.To mjesto po legendi dobi ime rt Kobila.